Meteotsunami, šćiga, seš, sve su to nazivi za pojavu zabilježenu tijekom subote na Jadranu, a plimni valovi su najveću štetu napravili u Starom Gradu na Hvaru. Moglo bi se reći očekivano, jer upravo je starogradska vala najčešće na udaru naglih podizanja mora. U Starom Gradu čak postoji i oznaka, sinjal, na kamenoj kući do koje razine je došlo more u velikoj poplavi 1830. godine!
POGLEDAJTE VIDEO:
More je preko rive ulazilo u kafiće i kuće, nosilo je stolce i sve što nije bilo osigurano, a samo zahvaljujući iskustvu mještana nije bilo više štete na brodicama koje su mogle lako završiti na kopnu. Intervenirali su i vatrogasci ispumpavajući more, tako da je plimni val prošao bez ozbiljnijih posljedica.
Gurali jahtu da ne dođe na rivu
- Morali smo gurati jahtu da ne dođe na rivu - rekao je čitetelj koji smatra kako se žarište tsunamija našlo upravo u Milni na otoku Braču. Dodao je kako je voda došla do koljena i rastjerala ljude iz kafića na milinskoj rivi.
POGLEDAJTE VIDEO:
'Nije moguće predvidjeti ovakvu pojavu'
Stručni komentar ovog fenomena pitali smo dr.sc. Nenada Ledera, ravnatelja Hrvatskog hidrografskog instituta, koji je bio član Nacionalnog savjeta za održivi razvoj i klimatske promjene. Nije moguće predvidjeti ovakvu pojavu, kaže Leder, koji se ne slaže da je u pitanju "turistička atrakcija".
- Pogođene su sve uvale okrenute prema zapadu, odakle dolaze ciklone i barički poremećaji, radi se o pojavio zvanoj meteotsunami. Zbog poremećaja tlaka i utjecaja vjetra dolazi do slobodnih oscilacija unutar uvale koja je ljevkasta (pri kraju sužavanje širine i dubine), onda ta ogromna masa vode koja zatitra počinje oscilirati. Zaljev ima vlastitu frekvenciju oscilacije i kada se poklopi s vanjskim oscilacijama tlaka zraka, onda dolazi do rezonance. Sva sreća da nije bila u pitanju čista rezonanca - pojašnjava naš sugovornik koji je na ovu temu napisao i nekoliko radova.
Ukratko, problem nastaje kada se poklopi više faktora i dolazi do čiste rezonance, do većih oscilacija. Sve promjene počinju djelovati u istom "ritmu". A tada plimni val postaje opasan. Podsjetio je na slučaj iz 1978. godine kada je meteotsunami pogodio Vela Luku, te 1978. godine ukupni raspon je bio i šest metara i pravo je čudo da tada nitko nije poginuo, iako je materijalna šteta bila ogromna.
Jedina zaštita je dizanje obale. U Starom Gradu je obala niska, jedino rješenje je u svim naseljenim mjestima podignuti visinu obale. To je i inače mi govorimo u HHI i kao znanstvenici, jer od 1995. godine do danas i mi kao i u svijetu mjerimo porast razine mora. Podizanje mora je pet puta intenzivnije nego u prethodnih 40 godina. Dakle, srednja razina mora ionako raste, tako da i svaka malo jača bura i malo jača oscilacija može stvoriti veće amplitude i poplavljivanja. Kad se to još poklopi s pljuskom, velikom količinom oborina...