To je to što me zanima!

'Migracije su izazvale najveće posljedice na europsku politiku'

Nikada nijedan događaj tako brzo nije promijenio političke odnose i na europskoj i na nacionalnim razinama u brojnim državama članicama, rekao je premijer na otvorenju 13. Dubrovnik Foruma
Vidi originalni članak

Porukama o nužnosti suradnje i nastavka eurointegracija kako bi Europa jačala otpornost na izazove kriza s kojima se suočava poput migracija, rasta populizma i ugrožavanja temeljnih vrijednosti koje je Europska unija gradila, premijer Andrej Plenković otvorio je u subotu 13. Dubrovnik Forum, tradicionalnu međunarodnu konferenciju.

Pod nazivom „Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan“, konferencija je počela u petak navečer večerom koju je za sudionike priredio premijer, a održao je i prva dva bilateralna sastanka, s kosovskim kolegom Ramushom Haradinajem te s potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Pierrom Heilbronnom.

Migracije od 2015. izazvale su "najveće konkretne posljedice na europski politički pejzaž", rekao je u subotu u uvodnom govoru premijer Plenković. 

"Nikada nijedan događaj tako brzo nije promijenio političke odnose i na europskoj i na nacionalnim razinama u brojnim državama članicama. Rast populističkih pokreta i stranaka vidljiv je doslovce svugdje, od država utemeljiteljica do manjih država i te posljedice se osjećaju i bit će ključna tema u godini europskih izbora (2019.)", rekao je premijer.  

Hrvatska u suočavanju s tim izazovom ima svoju ulogu, ona se nije odlučila raditi na svojim granicama fizičke barijere, ali je bitno osnažila sposobnost svoje granične policije pa više od 6500 ljudi  danonoćno bdije u sprečavanju nezakonitih migracija i nad poštivanjem europskih i hrvatskih propisa, rekao je. 

Ključno europsko načelo solidarnosti je bitno njegovati, rekao je i naglasio da je Hrvatska tomu i nadalje privržena što cijene i regija i partneri u EU.

Ocijenio je bitnim da se održi balans između poštivanja načela solidarnosti i istodobnog vođenja računa o nacionalnim interesima i poštivanja međunarodnog i europskog  nacionalnog prava, jer to " može biti jedino rješenje".

"Tko je mogao zamisliti da sve što se pažljivo graditi u schengenskom sustavu  zadnjih 30 godina dođe u cijelosti u pitanje i da temeljne vrijednosti kao što je fizička sloboda kretanja ljudi postane nešto što nije zajamčeno", zapitao se.

Središnja tema ovogodišnjeg foruma je otpornost, koja je potrebna kad je riječ o slobodi kretanja ljudi, ali i kad je riječ o promjeni globalnih odnosa, pa se danas neke države odmiču od multilateralizma, rekao je Plenković.  

EU je pokazala otpornost i na ekonomske i financijske teškoće proteklih godina a danas je bitno ne narušiti temeljna načela multilateralnog poretka i slobodne trgovine, rekao je.

Pohvalio je Europsku komisiju što je dala ove godine snažan poticaj proširenju, potaknuvši zemlje koje još nisu članice EU-a da nastave reforme i napreduju. 

Hrvatska se snažno zauzima za nastavak proširenja, a to je jedan od  glavnih izazova ovog dijela Europe, rekao je i podsjetio da će Hrvatska biti iduće godine domaćin sastanka Kina + 16 država srednje Europe.

Pozdravio je napore koje čini u pregovorima o brexitu europski posebni povjerenik Michel Barnier, a koji je sudionik Dubrovnik foruma,

Ovdje je riječ o otpornosti na "nesretni negativni referendum" koji je loš za Ujedinjeno Kraljevstvo i za premijera koji je donio tu odluku,  a bit će loš i za globalne odnose jer je Velika Britanija velika trgovinska i gospodarska sila, smatra hrvatski premijer. 

Ovogodišnji Forum fokusira se na izazove uzrokovane migracijama, terorizmom, klimatskim promjenama i nizom asimetričnih prijetnji s kojima se suočava Europa i šire područje Sredozemlja na političkoj, sigurnosnoj, gospodarskoj, društvenoj i kulturnoj razini.

Europska unija preuzima vodstvo u uspješnom rješavanju ovih pitanja, no ključ za uspjeh je suradnja svih zainteresiranih strana na tom području, objavilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uoči konferencije u Dubrovniku.

Kako bismo ojačali cjelokupnu otpornost, moramo nastaviti njegovati naše temeljne vrijednosti - ljudska prava, demokratske standarde i načela dobrog upravljanja. Ključno za ostvarenje ovih ciljeva je daljnja integracija tržišta i širenje trgovinske i financijske suradnje, kao i poboljšanje cjelokupne povezanosti – ekonomske, prometne, energetske i ljudske, naveo je MVEP.

Nakon uvodnog govora premijera očekuju razgovori s europskim povjerenikom za međunarodnu suradnju i razvoj Nevenom Mimicom, te s glavnim pregovaračem za pripremu i provedbu pregovora o brexitu s UK Michelom Barnierom.

Rasprave se odvijaju kroz tri panela: „Definiranje izazova - razmatranje rješenja“, „Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost“  te „Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima“.

Idi na 24sata

Komentari 20

  • plavi cvijet 02.09.2018.

    Jedno je pomoći ljudima iz ratnih područja, a drugo je primati ljude od svakuda iz ekonomskih razloga i to iz razno-raznih država. Sad su ovi prvo u dvostrukoj nevolji. Em radi svoje nesretne sudbine, em zbog opće hajke na pridošlice, a radi ovih drugih. Sposobnost političara je zakazala.

  • Cipelcug 02.09.2018.

    Ne mogu skontati da li europski političari mogu spriječiti nastanke migracije u njihovim državama. U EU mogu pogodovati povratku migranata u njihove domicilne države i to vrlo jednostavno ukidanjem raznoraznih benefita i utvrđivanjem identiteta.

  • proko 02.09.2018.

    Ovajj dio teksta Grabar-Kitarović je zanimljiv i u kontekstu dodjele počasnog doktorata Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH, na Sveučilištu u Zagrebu u januaru ove godine. Čović je doktorat dobio, kako je između ostalog obrazloženeo, i zbog “upućivanja” Hrvata iz BiH u Hrvatsku. Ili preciznije, počasni doktorat mu je dodijelio rektor Univerziteta u Zagrebu Damir Boras, koji je prijedlog da upravo Čović bude dobitnik počasnog doktorata obrazložio činjenicom da je “brojne Hrvate koji se iseljavaju iz BiH priroritetno upućivao u Hrvatsku, čime se snažni odjeci depopulacije u Hrvatskoj manje brojčano očituju”.

Komentiraj...
Vidi sve komentare