Broj ilegalnih migranata koji borave na području Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini znatno se smanjio jer je većina njih uspjela prijeći granicu i nastaviti put prema Europskoj uniji preko Hrvatske, izjavio je u srijedu ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
Nakon redovitog sastanka operativnog stožera za praćenje ilegalnih migracija Mektić je novinarima u Sarajevu kazao da se "drastično smanjio" broj migranata u Unsko-sanskoj županiji gdje ih je sada oko tisuću i pol, a procjena je da tolik broj nije zapreka normalnom funkcioniranju lokalne zajednice kao što je to bilo ranije.
Do četiri i pol tisuće migranata boravilo je u tom području ranije i lokalne su se vlasti žalile da se s takvim teretom ne mogu nositi.
Na pitanje Hine gdje su svi ti migranti koji su nestali, ministar Mektić je odgovorio da su izašli iz BiH, odnosno nastavili put prema Hrvatskoj, a zatim objasnio i zašto.
"Granica između BiH i Hrvatske duga je preko tisuću kilometara i to je nemoguće hermetički zatvoriti", kazao je Mektić.
Broj ulazaka u BiH pada
Prema podacima policijskih agencija u BiH od početka godine do 5. rujna ušla su 12.752 ilegalna migranta od kojih je tek nešto više od tisuću podnijelo zahtjev za azil, no niti jedan takav zahtjev do danas nije odobren.
Ministar sigurnosti BiH tvrdi da se broj ulazaka ilegalnih migranata konstantno smanjuje što je rezultat pojačanog nadzora nad granicom sa Srbijom i Crnom Gorom.
"Smanjuje se broj ulazaka. Teško ćemo u cijelosti zatvoriti granicu jer to nije uspjelo nijednoj državi na afro-azijskoj ruti pa nećemo moći ni mi no stavit ćemo to pod nadzor", kazao je Mektić.
U centru za migrante zatvorenog tipa, Istočnom Sarajevu, pod stalnim je nadzorom 77 migranata koji se smatraju sigurnosnom prijetnjom, a u središtu za privremeni prihvat kod mjesta Trovo u okolici Sarajeva je njih 57.
U hotelu "Sedra" kod Cazina boravi 213 osoba, uglavnom obitelji s djecom i malodobnika bez pratnje, a kada bude dovršeno opremanje ondje bi trebao biti osiguran smještaj za 400 osoba.
Vojarna "Ušivak" kod Sarajeva također je predviđena za privremeni smještaj migranata i u fazi je građevinskih radova te za petnaestak dana treba primiti prve migrante. U tijeku su i radovi na napuštenoj zgradi nekadašnjeg učeničkog doma u Bihaću koja treba biti osposobljena za zimski boravak.
Nesuradnja Velike Kladuše
Ministarstvo sigurnosti BiH, kako je potvrdio Mektić, i dalje ima problem s lokalnim vlastima u Velikoj Kladuši u pripremi jednog od napuštenih pogona "Agrokomerca".
Ondje bi trebalo biti postavljeno najprije šatorsko, a zatim i kontejnersko naselje no vlast koju kontrolira Fikret Abdić odbija dati priključak za vodu. Abdić je pri tom nedostupan, navodno najveći dio vremena provodi u Rijeci.
"Oni se ponašaju vrlo čudno. Upućuju me na pregovore s nekim ljudima koji 'iz sjene' upravljaju Kladušom", kazao je Mektić i otkrio da ga upućuju da pregovara s Abdićevom kćeri iako ona nije ni na kakvoj dužnosti.
BiH žrtva neorganiziranosti EU
Centar će u svakom slučaju biti otvoren jer se opstrukcije korištenja javnog dobra neće dopustiti, rekao je.
Mektić je ponovio da su ilegalne migracije problem koji nije bosanskohercegovački nego problem Europske unije pri čemu je BiH žrtva neorganiziranosti i nesposobnosti Unije" da taj proces zaustavi i spriječi.
Unatoč toj činjenici BiH će nastaviti osiguravati humani tretman migrantima, poručio je.
Upozorio je da bez obzira na napore koje ulaže policija s hrvatske strane, međudržavnu granicu s BiH nije moguće hermetički zatvoriti pa tako nije moguće u cijelosti ni spriječiti ilegalne migracije.
UNHCR: Oko 2500 izbjeglica i migranata vraćeno je od početka godine iz Hrvatske
Oko 2500 izbjeglica i migranata koji su se nastojali domoći zapadne Europe vraćeno je od početka godine iz Hrvatske među kojima je za 1500 njih uskraćen pristup postupku azila, dok ih je 700 prijavilo nasilje i krađe, objavio je UNHCR u izvješću naslovljenom "Putovanja očajnika".
U toj skupini izbjeglica i migranata zabilježeno je više od 100 djece, te više od 700 ljudi koji za koje su vezane optužbe za nasilje i krađe, kaže se u izvješću u kojem UNHCR daje pregled situacije na mediteranskoj migrantskoj ruti, uključujući i balkansku, od siječnja do kolovoza ove godine.
Izvještaj za osobe koje neregularno prelaze put od Grčke i Bugarske preko Balkana pored Hrvatske uključuju još Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Mađarsku, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju.
Izbjeglice i migranti koje su UNHCR i partneri intervjuirali na Balkanu izvijestili su kako su ih ponekad krijumčari držali bez dovoljno hrane kako bi im dodatno platili. Dio izbjeglica pretrpio je na putu pljačke lokalnih bandi, a mnoge žene i djevojke, kao i neki muškarci i dječaci, tvrdili su da su pretrpjeli seksualno nasilje.
Od početka godine, najmanje je 26 osoba umrlo u 22 zasebna incidenta tijekom neregularnih putovanja Balkanom, od kojih se 12 utopilo, većinom na granici Hrvatske i Slovenije.
Od početka godine više od 150 ljudi je kazalo da je pretrpjelo fizičko nasilje mađarskih graničnih vlasti tijekom prisilnog protjerivanja, te više od 140 osoba od vlasti Rumunjske. Nekoliko stotina osoba tvrdilo je da je trpjelo nasilni povratak iz Bosne i Hercegovine u Srbiju i Crnu Goru. Najmanje 65 ih je prisilno preseljeno u Srbiju iz susjednih zemalja u kojoj prije toga nisu bili, navedeno je u izvješću UNHCR-a.