Ministri Boris Lalovac i Branko  Grčić su se  na početku tiskovne konferencije ispričali što su pozvali novinare u tako neobično vrijeme, no kazali su kako misle da je tema interesantna i važna za Hrvatsku, te da je vrijedno čuti ove informacije.

- Ocjenjujemo da će 21. travnja biti ključni datum kad će se početi vrednovati naše mjere te ćemo zaključiti proceduru prekomjernog deficita. Sada predlažemo dodatne mjere koje moraju biti minimalno 0,4 posto BDP-a. O tome smo s predstavnicima EK-a razgovarali prošli tjedan. Nekoliko je ključnih zaključaka i prema Komisiji idemo s vrlo čvrstim parametrima - kazao je ministar Grčić predstavljajući nove mjere u procedure prekomjernog deficita.

Naglasio je da će sve mjere nakon realizacije na godišnjoj razini donijeti uštedu od 500 milijuna kuna. Ukupni fiskalni napor dodatnih mjera s kojima idu je 2,09 milijardi kuna ili 0,634 posto BDP-a.

- Ovo je prije svega za hrvatsko gospodarstvo i hrvatsku državu, za brži oporavak i rast, za konkurentnost - rekao je Grčić.

Na rashodovnoj strani donosi se odluka o novim limitima u okviru proračuna za materijalne troškove i subvencije vrijedne 463 milijuna kuna. Dodatne uštede od ukupno 407 milijuna kuna planiraju se unutar Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Fonda za zaštitu okoliša i HZZO-a, što je ukupno 870 milijuna kuna dodatnih ušteda.

Na prihodovnoj strani uvode se nove trošarine koje će donijeti prihod od 370 milijuna kuna u ovoj godini te u idućoj godini oko 600 milijuna na godišnjoj razini. Grčić je najavio i povlačenje dodatnih 600 milijuna kuna dobiti ostvarene u strateškim trgovačkim društvima RH i društvima od posebnih interesa. Tako bi ukupan iznos povučene dobiti u ovoj godini bio 1,6 milijardi kuna.

Ide se i na smanjenje deficita za ona javna poduzeća koja su najizloženija ukupnom dugu i koja s ovom godinom već započinju svoje financijsko restrukturiranje, a to su prije svega HŽ Infrastruktura s minus 200 milijuna kuna i HAC s minus 50 milijuna kuna. Paralelno ide prijedlog mjera za restrukturiranje ovih poduzeća za razdoblje 2016.-2018.

- Ove dvije tvrtke i ARZ, HAC i HAC ONC imaju 45 milijardi kuna, ostalih 48 tvrtki imaju 20-ak milijardi kuna duga. Vlada će vršiti dodatni pritisak na Uprave ovih poduzeća – rekao je Grčić.

Grčić je rekao da ove mjere uzimaju s rezervom odnosno da EK možda neće prihvatiti sve prijedloge ušteda, te da su zato pripremili više nego što su od njih tražili.

-  Parafiskalne namete smo dosad smanjili za 430 milijuna kuna, a sada ćemo ih smanjiti za dodatnih 330 milijuna kuna i rasteretiti poduzetnike. Smanjit ćemo namete tipa vodnog doprinosa za 40 milijuna kuna, naknadu za edukaciju o higijeni osoblja koja rade s hranom. Smanjit ćemo vodni doprinos, te smanjiti troškove poduzetnicima za izvršenje nekih testova u sektoru zdravstva, smanjit ćemo naknadu na ambalažni otpad... Konkretan plan je već napravljen. - kazao je Grčić.

- Vrijeme je krize u kojem svi na jednak način moramo podijeliti teret - rekao je Grčić.

Također, najmanje 10 agencija bo se trebalo spojiti što će donijeti dodatne uštede. Vezano za državne agencije, nova je mjera da nijedna agencija za svoj prostor ne može davati više od 11 eura po metru kvadratnom.

- Ograničit će se službena putovanja, minimalno 10 posto u odnosu na planirane rashode. Rashodi za korištenje službenih vozila smanjit će se za najmanje 10 posto u odnosu na 2014. godinu, a i nabavka službenih vozila ograničit će se na 180.000 kuna s PDV-om za vozila - kazao je ministar financija Boris Lalovac. Dodajući da će agencije imati kratak rok prilagodbe prije nego krenu s provođenjem mjera.

- Počinjemo uvoditi standardne troškove. Ako bi se primijenili svi ovi kriteriji, uštede bi bile oko pola milijarde kuna na godišnjoj razini - rekao je ministar Lalovac koji kaže da uštede neće biti toliko vidljive u ovoj godini, koliko će biti u narednim.

Ministar Grčić je na novinarsko pitanje o tome hoće li biti otpuštanja u agencijama odgovorio kako su otpuštanja nužna.

- Bit će racinalizacija u svakom pogledu. Vama je najbitnije dobiti stručnjake za core business koji će raditi slične ili zajedničke poslove, a ušteda na servisnom osoblju će biti, ne znam kada, odmah ili za godinu dana, teško je reći, ali u tom dijelu treba uštede raditi", kazao je Grčić.

Na pitanje o tome kada mjere stupaju na snagu, potpredsjednik Vlade kazao je kako one na snagu stupaju odmah, čim se Vlada usuglasi oko zadnjih detalja te je, zajedno s ministrom financija konstatirao kako nas u idućih nekoliko mjeseci ne čeka rebalans proračuna.

- Cijela priča reformi počinje odmah, pitanje je samo procedure u Vladi i odmah nakon toga ide primjena. Rebalans se može očekivati krajem godine, ovih dana ne, u lipnju ne - rekao je Grčić, a Lalovac je potvrdio kako "neće biti potreban rebalans zbog ovih mjera".