Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš predstavila je u ponedjeljak u Splitu prijedlog Strategije prostornog razvoja RH koja bi, nakon što bude prihvaćena, trebala odrediti Državni plan prostornog razvoja do 2030. godine. 

Prema prijedlogu koji je izradio Hrvatski zavod za prostorni razvoj, ići će se na uređenje i transformaciju postojećih sadržaja, posebice na sanaciju neplanskih i nezakonitih gradnji, popunjavanje neizgrađenih dijelova već proglašenih građevinskih područja, kao i na smanjivanje potreba za otvaranjem novih. Osim toga, među ciljevima strategije su razvoj energetskog sustava koji će biti neovisan, uz to povećanje obnovljivih izvora energije, razvijanje prometnog sustava, posebice željezničke mreže.

- To je strateški dokument koje kaže kako vidimo Hrvatsku i u kojem se smjeru treba razvijati. Ne širiti nova građevinska područja, nego koristiti stara. Svemu će prethoditi javna rasprava. Zadnje strategija donesena je 1997. godine kad su posljedice rata još bile žive. Krajem 90-ih godina i početkom novog stoljeća bili su interesi u zauzimanjem novih građevinskih zona za gradnje stambenih jedinica i apartmana. Interes Hrvatske je da cijenimo prostor te da razvoj temeljimo na prirodnim i kulturnim dobrima te da cijenimo tradiciju. Do 2030. godine da se probamo usmjeriti s nekim drugim okvirima i uvjetima - kazala je Mrak Taritaš. 

Dodala je kako treba dovršavati postojeće objekte kao što je Dom mladeži u Splitu koji preko 30 godina je nedovršen, a takvih objekata ima i u drugim gradovima.

''U Hrvatskoj više nema mjesta za veliku industriju''

Poručila je kako u Hrvatskoj nema više mjesta za veliku industriju, nego za objekte sa 100-150 zaposlenika koji će biti prilagodljiviji promjenama i uvjetima na tržištu te da razvoj zemlje ne može ovisiti samo o turizmu koji je nepredvidljiva grana. Kao veliki balast razvoju vidi krizu domaćeg građevinskog sektora.

- Građevinski sektor koji se bavio velikim projektima poput autocesta, sad vuče dolje. Naš interes je da građevinske tvrtke posluju i ostanu na životu, ali se moraju preusmjeriti na nove poslove, na urbane sanacije i transformacije, te poslove vezane uz energetsku učinkovitost. Mi smo tržište EU, a takvi ste uvijek nekome interesantni - zaključila je ministrica.