U planinama zapadne Sumatre, živi etnička grupa Minangkabau (Minang), poznata kao najveći svjetski matrijarhat. U ovoj jedinstvenoj i kompleksnoj zajednici, sve nekretnine i zemlja prenose se s majke na kćeri. Djeca uzimaju majčino prezime, a muž se smatra gostom u ženinoj kući. Žena je ta koja ima glavnu riječ u svemu.
Kako je sve počelo
Legenda kaže da je sredinom 12. stoljeća, kralj Maharajo Dirajo, koji je osnovao Koto Batu kraljevstvo, umro, ostavljajući iza sebe tri žene i tri sina koji su bili još bili bebe. Prva žena, Puti Indo Jalito, preuzela je brigu o o djeci i kraljevstvu, te tako utrla put matrijarhatu na ovim prostorima, javlja BBC.
Religija
Izvorno, pripadnici ove grupe svoja su vjerovanja temeljila na animizmu, štujući prirodne elemente, da bi kasnije prešla na hinduizam i budizam. Kultura Minangkabua i dalje se zasniva na lokalnim običajima, vjerovanjima i zakonima koji su izvedeni iz animizma i hinduizma, a posebni spiritualisti se bave liječenjem, predviđanjem budućnosti i komunikacijom s duhovima umrlih. Uprkos matrijarhatu, prigrlili su i islam, koji je patrijahalno orjentiran.
Običaji
Za razliku od zapadnjačke ili islamske tradicije da se žena seli u suprugovu kuću, nakon venčanja, u ovoj grupi mladoženja ide kod mlade i živi s njenom obitelji. Miraz određuje mladenkina obitelj, na osnovu obrazovanja i zanimanja mladoženje.
Na dan vjenčanja, ide se po mladoženju i dovodi se u mladenkinu kuću gdje se održava svečana ceremonija. Mladenkina obitelj nosi tradiconalne nošnje i novac, poklone i hranu na glavama, kako bi sve to poklonili mladoženji.
Vlast se prenosi sa žene na ženu
Brak ženama donosi društvene i ekonomske privilegije. Kad već steknu određene godine žene kontroliraju sve. Kao glave domaćinstva, vode cijelo imanje, jrešavaju svađe i imaju veliku ulogu u bračnim razgovorima i raznim ritualima.
Od muškaraca se očekuje da imaju redovan izvor prihoda i da vode brigu o djeci i troškovima. Mnogi napuštaju sela u potrazi za poslom, vraćajući se tek povremeno kući. Kada jednom napuste dom, više nemaju pravo glasa vezano za stvari koje se tiču kućanskih poslova.
Prema legendi, kada je krajl Majapatih carstva u Javi objavio rat Minangkabau, kralj Sumatre je ponudio bizona umjesto ulaska u sukob. Bizon Minangkabaua je ubio protivničkog zabivši svoje rogove u njegov trbuh. Tako je nastalo ime etničke grupe Minangkabau, koja se još naziva i 'Minang', a znači pobjednički i riječi 'kabau' što znači bizon. Iz tog razloga su krovovi kuća i šeširi njihovih žena u obliku bizonovih rogova.
Prema legendi, kada je krajl Majapatih carstva u Javi objavio rat Minangkabau, kralj Sumatre je ponudio bizona umjesto ulaska u sukob. Bizon Minangkabaua je ubio protivničkog zabivši svoje rogove u njegov trbuh. Tako je nastalo ime etničke grupe Minangkabau, koja se još naziva i 'Minang', a znači pobjednički i riječi 'kabau' što znači bizon. Iz tog razloga su krovovi kuća i šeširi njihovih žena u obliku bizonovih rogova.
Tradicija koja prkosi vremenu
Iako je matrijarhat davno zamro, ova etnička grupa ponosi se svojom tradicijom i prkosi vremenu. Crna, crvena i žuta boja na zastavi Minangkabaua simbolizira karakter triju glavnih regija u tom planinskom području: buntovan karakter za regiju Luhak Limopuluah Koto, hrabrost za regiju Luhak Agam i porijeklo kulture i običaja za regiju Luhak Tanah Datar.