Vlada je u četvrtak predstavila prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a.
Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji. I prema EU metodologiji ESA 2010 proračunski deficit bit će ispod 3 posto BDP-a.
- Danas ćemo predati proračun. Dobili smo podršku EK, od Njemačke, u jednom kratkom roku smo puno ispunili. Ovo je samo početak. Što se više upoznajemo s resorima, naći ćemo i dodatne mogućnosti gdje možemo povećati efikasnost. S moje strane, hvala svima - kazao je premijer Tihomir Orešković na početku današnje sjednice Vlade.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je pred ministrima akt koji sadržava 18.245 proračunskih pozicija, podijeljenih u 53 razdjela, 203 glave i dr.
- Radi se o najvažnijem dokumentu. Donosimo ga ni dva mjeseca od stupanja na snagu ove Vlade - rekao je ministar financija Zdravko Marić.
BDP raste za dva posto
Vlada je temeljila proračun na procjenama da će ove godine BDP porasti za dva posto, nakon što je lani ojačao 1,6 posto.
"Najznačajniji doprinos gospodarskom rastu trebao bi doći od domaće potražnje, a i inozemna bi trebala biti pozitivna", kazao je ministar financija, koji u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti za više od 1 posto, a pad nezaposlenosti.
U prijedlogu proračuna ove se godine planiraju porezni prihodi od 68,9 milijardi kuna, što je 1,2 posto više u odnosu na izvršenje u 2015. godini. Prihodi od pomoći EU iznosili bi, pak, 9,7 milijardi kuna.
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u ovoj se godini planiraju od gotovo 603 milijuna kuna, a najveći dio prodajom stanova i ostalih građevinskih objekata u državnom vlasništvu te aktivacijom neiskorištene državne imovine.
Ukupni rashodi od 122,4 milijarde kuna viši su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na izvršenje u 2015. godini.
Ušteda 2,5 milijardi kuna: Režu sve, osim plaća i mirovina
Na rashodnoj strani Vlada se suočila s potrebom dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna zbog doprinosa proračunu EU-a, kamata, učešća u financiranju EU projekata, poticaja za novorođenčad, mirovina i minulog rada, kazao je Marić. Istaknuo je da što se tiče ušteda od 2,5 milijarde kuna, a radi se o strukturnim uštedama, odnosno racionalnijoj uporabi novca, obuhvaćeno je sve osim plaća i mirovina.
Na materijalnim rashodima planiraju se uštede od 260 milijuna kuna, subvencijama 550 milijuna, pomoćima 300 milijuna, naknadama građanima i kućanstvima 560 milijuna kuna, ostalim rashodima 550 milijuna kuna te na nabavi nefinancijske imovine 280 milijuna kuna, od čega se dobar dio odnosi na Ministarstvo obrane.
Braniteljima neće smanjiti proračun
Kod naknada građanima i kućanstvima zahvatit će se među ostalim u socijalne naknade povezane uz dohodovne cenzuse, uz djelomično preusmjeravanje prema europskim fondovima. Pri tome proračun za branitelje iz općih izvora neće biti smanjen. Kod subvencija, očekuju se zahvati u sektoru prometa, dok u poljoprivredi ne bi trebalo biti većih izmjena.
Nema povećanja plaća za 6 posto
Kod plaća nisu predviđena sredstva za njihovo povećanje od šest posto koliko traže sindikati, već samo za godišnji rast od 0,5 posto po godini staža.
Stabilizacija i smanjivanje javnog duga
Ekonomski program Vlade temeljit će se na dva ključna područja, a to su stabilizacija i smanjivanje javnog duga te strukturne reforme, kako bi se ojačali temelji za rast gospodarstva, navodi se u prijedlog proračuna.
Stabilizacija i smanjenje javnog duga temeljit će se na fiskalnoj konsolidaciji, odnosno smanjenju proračunskog manjka, aktivaciji državne imovine i poticanjem ekonomskog oporavka.
Vlada će biti usmjerena na intenziviranje privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu, izuzev onih koja su od strateške važnosti, navodi se.
Marić je istaknuo da bi ovogodišnji deficit proračuna od 7,48 milijardi kuna iznosio 2,2 posto BDP-a, najniže od 2008. godine. Ujedno, prema projekcijama, manjak državnog proračuna u 2017. trebao bi pasti na 2, a u 2018. godini na 1,8 posto BDP-a.
Istaknuo je i da se Vlada uhvatila u borbu s galopirajućim javnim dugom, pa već u ovoj godini očekuje njegovu stabilizaciju, a u idućim godinama smanjenje.
Do 2018. javni dug trebao bi pasti na 84,7 posto BDP-a
Prema projekcijama, udio javnog duga u BDP-u na kraju 2015. godine iznosio je 86,9 posto BDP-a, dok bi na kraju ove godine trebao blago pasti na 86,8 posto BDP-a. Na kraju projekcijskog razdoblja, do 2018. godine, javni dug trebao bi pasti na 84,7 posto BDP-a.
- I dalje nam treba biti osnovna misao da smo uspjeli pronaći ono što smo si zadali kao osnovni zadatak, a to su ti strukturni napori - rekao je Marić dodajući da imaju još mnogo posla.
'Nema pobjednika i gubitnika, svi skupa smo u jednom brodu'
Marić je svjestan da će se sada analizirati tko je najviše dobio, a tko izgubio no ministrima je poručio:
- Mi smo jedan tim, jedna Vlada, svi skupa smo u jednom brodu. Ovaj plan i ovo izvršenje stavit će nas sve na stranu dobitnika - rekao je ministar financija.
Premijer: Naš rejting će se kroz godinu dana početi mijenjati
Premijer Tihomir Orešković nakon Marićeve prezentacije rekao je da je rezultat vrlo kvalitetan.
- Kao bivši financijaš znam taj proces vrlo dobro i mislim da je rezultat vrlo dobar. Vidjeli ste rezultat našeg truda i rada. 2,5 milijardi kuna smo apsorbirali, to nije mali broj. Nije bilo lako. Dobili smo jedan balansiran i optimiziran plan proračuna, što nije bilo lako. Pokazat ću da ova Vlada ima kvalitetan plan i da će se kroz ovakve indikatore, naš rejting kroz godinu dana početi mijenjati - kazao je premijer Orešković.
303620312-Državni-proračun-2016
Na naplatu stiže 17,4 milijarde kuna državnog duga
Prema prijedlogu zakona o izršavanju proračuna za 2016. godinu, ministar financija naveo je da se proračunska osnovica nije mijenjala u odnosu na prethodne godine te i nadalje iznosi 3326 kuna. Ona se koristi za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima npr. dječjeg doplatka, rodiljnih potpora, isplata braniteljima.
Pobrojao je da se zaduženja na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa od 23,9 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice državog duga, što moramo otplatiti, iznose 17,4 milijarde kuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 1,9 milijardi kuna, a tekuće otplate i glavnice 2,1 milijardu kuna.
Nova financijska jamstva za 2016. iznose 6 milijardi kuna isto kao i 2015. dok je jamstvena zaliha planirana u nešto nižem iznosu od 201 milijun kuna. Kada je riječ o jedinicama lokalne samouprave kao i prethodnih godina ukupno ograničenje za zaduživanje svih jedinica iznosi najviše do 3 posto ostvarenih prohoda poslovanjem svih jedinica, dok ukupan iznos pomoći je na razini od 674,8 milijuna kuna.
Za 2016. godinu predviđena su i sredstva proračunske zalihe od 200 milijuna kuna.