Želimo nagraditi knjige koje su napisane za sadašnjost, ali govore za vječnost, baš onakve kakve je pisao i Krleža, pojasnio je Kruno Lokotar, koordinator prestižne književne nagrade Fric, nazvane po nadimku velikog Miroslava Krleže.
POGLEDAJTE VIDEO:
Tjednik Express po drugi će put dodijeliti Frica, a nagrađeni autor najbolje knjige fikcijske proze osvojit će mobilnu skulpturu, ali i 75.000 kuna koje je osigurala Atlantic Grupa.
Za drugog Frica tako se natječu djela objavljenja između 1. srpnja 2017. i 30. lipnja 2018., a na Interliberu su jučer predstavljeni romani koji su ušli u širi krug natjecanja.
Izbor je bio težak pa su članovi žirija za nagradu ipak, umjesto trinaest, predložili četrnaest romana, jer su dvije knjige dobile jednak broj glasova.
U širem krugu za Fric se tako natječu: ‘Kap veselja’ Selvedina Avdića, ‘Ukazanje’ Ivice Ðikica, ‘Sanjica Lacković’ Daria Harjačeka, ‘Terorist’ Emira Imamovića Pirkea, knjiga ‘Jednog dana ništa’ Zorana Lazica, ‘Tijelo od soli’ Nikole Leskovara, ‘Crni gavran i bijele vrane’ Josipa Mlakića, ‘Naša žena’ Tanje Mravak, ‘Crvena voda’ Jurice Pavičića, ‘Poderana koljena’ Dine Pešuta, ‘Priče sa satnim mehanizmom’ Faruka Šehića, ‘Divljakuša’ Marine Šur Puhlovski, ‘E baš vam hvala’ Marka Vidojkovića i ‘Još ne svice’ Marinka Vorgića.
- Ideja nagrade Fric je da o njoj odlučuje žiri koji je stručan, ali ne nužno književno stručan - objasnio je Lokotar.
Predsjednica žirija je Biljana Romić kao prevoditeljica i predstavnica književne struke, a drugi članovi su: Hana Jušić kao umjetnica općeg spektra, povjesničar Hrvoje Klasić kao predstavnik humanističkih znanosti, ginekolog Dubravko Lepušić kao predstavnik egzaktnih znanosti, Boris Rašeta kao publicist i Igor Vikić kao predstavnik tjednika Express.
Romane u užem izboru objavit će sredinom prosinca, a pobjednika početkom godine. O svakom od romana bit će riječi idućih tjedana u 24sata i Expressu.
Među izabranim, nalaze se romani različitih tematika.
Likom koji pokušava pobjeći od svoje bolesti, Pešut je u ‘Poderanim koljenima’ pokazao život milenijskih generacija. Šehić je u ‘Pričama sa satnim mehanizmom’ apokaliptičnim likovima pokazao kako se dubinska tuga prekriva na svijetu. ‘Divljakuša’ Marine Šur Puhlovski govori o zajedničkom životu dvoje ljudi, ali i obavijanju lažima i pretvaranju ljubavi u neljubav.
Vidojkovićeva ‘E baš vam hvala’ nudi intrigantne, duhovito maštovite poglede o alternativnoj povijesti Jugoslavije, ali, prema mišljenju žirija, nije jugonostalgična, već govori što smo sve propustili. Vorgić u 'Još ne sviće' daje pogled na zemlju u kojoj se ne zna gdje prestaje mafija, a počinje politika.