Prosječan rast inflacije za 2024. očekuje se oko 3,5 posto, dok ćemo ovu 2023. završiti s prosječnom inflacijom oko 8,1 posto, izjavio je glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač na konferenciji za novinare.
- Ne bi se trebala očekivati daljnja poskupljenja u 2024. godini. Međutim, ako i dođe do poskupljenja, ona će biti u manjoj mjeri nego ove godine. Također, ne očekuje se ulazak Hrvatske u recesiju - rekao je Kovač za 24sata nakon završetka iste.
Dobre najave stižu za poduzetnike, za koje se očekuje snižavanje kamatnih stopa na kredite, dok građani uglavnom imaju ugovorene kredite s fiksnom kamatnom stopom, tako da za njih tu neće biti nekih promjena.
- BDP će u Hrvatskoj ove godine porasti oko 2,5 posto, a otprilike istu razinu očekujemo i u 2024. godini. Rast bi primarno trebao biti generiran od domaće potražnje, prije svega osobne potrošnje, a zatim i investicija, uz oslonac i na europske fondove - naveo je Kovač.
Osvrnuo se na tržište rada navodeći kako se trenutačno stanje na tržištu rada razlikuje od onoga u prošlosti, pri čemu plaće nominalno rastu blizu 15 posto, uz nisku stopu nezaposlenosti.
Naveo je kako je Hrvatskoj dobro došao ulazak u eurozonu i Schengen te da je to imalo pozitivan učinak na hrvatsko gospodarstvo.
Dobre vijesti za poduzetnike
- Uklanjanje tečajnog rizika daje jedan predvidiviji okvir poslovanja, kako za građane i lokalno gospodarstvo, tako i za strane kompanije koje promatraju Hrvatsku kao potencijalnu investicijsku destinaciju - izjavio je Kovač.
Nositelji monetarne politike, Europska središnja banka (ESB) i američki Fed, koji su podizanjem kamatnih stopa nastojali obuzdati inflaciju, u 2024. bi trebali započeti ciklus njihova spuštanja, naveo je, dodajući kako se to očekuje krajem prve polovice iduće godine.
- Kroz ciklus podizanja kamatnih stopa od strane ESB-a, Hrvatska je bila među zemljama u kojima je rast kamatnih stopa na kredite bio znatno blaži, pogotovo kod građanstva, što je također pozitivan efekt članstva u eurozoni - rekao je Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste banke.
Istaknuo je kako su kamatne stope za građanstvo povijesno gledano među najpovoljnijima, pa se tako, kaže, u Hrvatskoj stambeni kredit može dobiti povoljnije nego u Austriji ili Njemačkoj.
Naglasio je i da će ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a biti među najvišima u EU te da su poduzetnici, unatoč rastu međunarodnih kamatnih stopa, nastavili s ulaganjima u projekte.
Schoefboeck je rekao i kako su banke ove godine krenule s većim kamatama na oročenu štednju, a da su je oni sami dignuli već dva puta ove godine, u svibnju i studenom. Iznos kamatnih stopa ovisi o godinama na koliko se štednja oroči te idu i do kamate od 3 posto.
Schoefboeck je kao problem istaknuo to što je Hrvatska na većini ljestvica koje ocjenjuju poslovno okruženje u najboljem slučaju prosječna, dodajući kako bi država trebala olakšati poduzetnicima poslovanje.