Svjetska banka ocijenila je kako se hrvatska ekonomija odljepljuje od dna. Na to upućuje stabiliziranje građevinarstva i industrijske proizvodnje. 

Glavna ekonomistica u Uredu Svjetske banke Sanja Mađžarević-Šujster objasnila je kako s gubitkom tržišta Cefte i uz pretpostavku da će u eurozoni doći do oporavka, pad bi ove godine mogao biti 0,4 posto, što znači da će se dijelom kompenzirati gubitak iz prvog dijela godine.

Zbog lošeg stanja na tržištu rada i manje turističke potrošnje ne može se očekivati veći doprinos rastu ni od trgovine i potrošnje kućanstava. 

Ipak, Hrvatska je jedna od tri zemlje koja staje u recesiji. Sloveniju čeka najteži pad BDP-a od 2,3 posto, a Češku od 0,4 posto. U 2014. godini hrvatski BDP porast će 1,5 posto.

Porezi su nam niži od EU prosjeka

Iako je Europska komisija u nedavnom izvješću naznačila da je porezno opterećenje u Hrvatskoj niže od EU prosjeka, u Svjetskoj banci smatraju da se iz toga ne može zaključiti da ima još prostora za povećanje poreza. 

Oko pet posto BDP-a dolazi od RTV pretplate i sličnih nameta. 

Treba inzistirati na smanjenju rashoda koji iznose 45 posto BDP-a, dok su u zemljama EU10 oko 40 posto BDP-a. 

Rješenje smanjenje plaća i subvencija?

Prostor za smanjenje Svjetska banka vidi u masi plaća u javnom sektoru, subvencijama i boljoj usmjerenosti socijalnih naknada. 

Kapitalni projekti trebali bi se više oslanjati na europske fondove.

Lakša otpuštanja, smanjiti broj socijalnih naknada...

Što se tiče tržišta rada, potrebno je smanjiti rigidnost za otpuštanje, osigurati razvoj vještina kroz sustav obrazovanja, ali i smanjiti broj socijalnih programa i naknada.