Katalonski predsjednik zatražio je u ponedjeljak međunarodno posredovanje u sukobu u kojem su suprotstavljeni njegova pokrajina i Madrid te zatražio povlačenje snaga reda koje je rasporedila središnja vlast radi sprečavanja zabranjenog referenduma o neovisnosti od nedjelje.
Kako bi nadvladali krizu sa španjolskom vladom, potrebno nam je prisustvo treće strane, ona mora biti međunarodna kako bi bila djelotvorna", izjavio je Carles Puigdemont na konferenciji za tisak u Barceloni, zaželivši uspostavu "opuštenijeg ozračja".
On je kazao kako je odluka o katalonskoj neovisnosti na referendumu legalna i obvezujuća te je se mora primijeniti.
"Ne želimo traumatični raskid... Želimo novu vrstu razumijevanja sa španjolskom državom".
U nedjelju su policija i civilna garda intervenirali kako bi zaplijenili izborni materijal u biralištima predviđenima za referendum o nezavisnosti Katalonije, zabranjen od Ustavnog suda.
Kako bi prošli kroz gomilu koja se okupila pred biralištima "štiteći" ih, koristili su palice i štitove, čak i protiv starijih osoba.
Katalonska vlada odlučila je "zahtijevati povlačenje svih policijskih snaga raspoređenih u Kataloniji zbog te represije", izjavio je Puigdemont.
Ustvrdio je da su 893 osobe zatražile medicinsku pomoć nakon tog nasilja. Četvero je hospitalizirano a dvoje je u kritičnom stanju.
Katalonski predsjednik istaknuo je da je "izborna administracija"u utrci s vremenom kako bi završila zbrajanje rezultata referenduma.
Po vladi, više od 2,26 milijuna osoba sudjelovalo je na referendumu, a gotovo dva milijuna, "90 posto", glasovalo je za nezavisnost.
Rekao je da se konačni rezultati neće najvjerojatnije dostaviti katalonskom parlamentu ni u ponedjeljak ni u utorak.
Puigdemont je najavio osnivanje komisije koja će istražiti postupanje španjolske policije.
EU mora birati hoće li se oglušiti ili štititi svoje građane
Europska unija mora odabrati hoće li svjesno zaboraviti da je njezina država članica prekršila članak koji štiti dostojanstvo europskih građana ili zaštititi te građane koji su dali najbolju lekciju iz demokracije, ocijenio je izaslanik Katalonije u Zagrebu komentirajući nasilje španjolske policije na referendumu o samoodređenju u nedjelju.
Europska komisija u ponedjeljak je ponovila svoje stajalište da referendum o neovisnosti Katalonije nije u skladu sa španjolskim ustavom i odbila je reći tko je odgovoran za nasilje te je pozvala na dijalog.
Europa "mora odabrati želi li svjesno zaboraviti da je jedna država članica prekršila članak 2. koji štiti dostojanstvo njezinih građana ili štititi te građane koji su očitali do sada najbolju lekciju iz demokracije, bez presedana", rekao je u ponedjeljak voditelj delegacije Katalonije za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Zagrebu Erick Hauck.
U pokušaju španjolske policije da spriječi glasovanje Katalonaca ozlijeđene su 893 osobe, od kojih četiri teško.
Po podacima katalonskih vlasti, glasalo je 2,26 milijuna birača (od 5,3 milijuna s pravom glasa) i njih 90 posto se izjasnilo za neovisnost.
Raul Romeva, koji nastupa kao "katalonski ministar vanjskih poslova", rekao je da "Europa više ne smije šutjeti".
Nakon višednevne represije, ukidanja građanskih prava, katalonska vlada smatra da je Madrid pokazao "svoje najmračnije lice" nesrazmjernim odgovorom, policijskom akcijom, bezrazložnom informatičkom sabotažom, mimo zakona, kao i nizom drugih represivnih mjera.
"To što su dva milijuna Katalonaca glasala jučer (nedjelja) i što su bili sposobni mirno obraniti glasačke kutije pred neopravdanom brutalnošću španjolske policije razlog je za slavlje i ponos", rekao je Hauck.
"Smatramo da EU mora zaštititi milijune europskih građana koji su bili gaženi, doslovce, kao i njihova temeljna prava", dodao je.
Ako je i bilo sumnje u to da Katalonci desetljećima traže vlastitu državu one su sada raspršene jer Katalonci su "u manje od šest tjedana pokazali da su društvo zrelo uzeti svoju sudbinu u vlastite ruke", zaključio je Hauck.
Rajoy: Za ozlijeđene je odgovorna katalonska vlada
Španjolski premijer Mariano Rajoy rekao je u nedjelju navečer kako je za ozlijeđene osobe prilikom policijske akcije odgovorna katalonska vlada jer je kršila zakon nastojeći organizirati nezakoniti referendum.
"Odgovorni za to su jedino i isključivo oni koji su promovirali kršenje zakona i razbijanje suživota. Nemojte tražiti druge krivce, jer ih nema", izjavio je Rajoy na konferenciji za medije u Madridu.
"Mi smo napravili ono što smo morali napraviti. Ispunili smo svoju obvezu, ponašajući se u skladu sa zakonom, i samo sa zakonom. Država je odgovorila čvrsto i trezveno", dodao je.
Iz španjolskog veleposlanstva u Zagrebu u ponedjeljak je priopćeno da je policijska akcija bila strogo proporcionalna i korištena jedino u odgovoru na nasilje ili na nasilni otpor potezima policije koja je postupala jedino po sudskim odlukama. "Nažalost, bilo je izoliranih incidenata s ozlijeđenima, uključujući pripadnike policije i nacionalne garde", kaže se.
U priopćenju se naglašava da preventive akcije nisu bile usmjerene protiv građana i njihovih ideja, niti protiv slobode govore ili prava na prosvjed, što je i vidljivo iz niza prosvjeda i okupljanja održanih u raznim dijelovima Katalonije. One su se provodile, kaže se, kako bi se poštivao zakon.
Rupel: Europa mora pomoći dijalogu Madrida i Barcelone
Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, koji sa skupinom međunarodnih promatrača prati na terenu održavanje referenduma u Kataloniji, izjavio je da je razočaran mlakim reakcijama Europske unije na tamošnja zbivanja te da bi EU morala pomoći u dijalogu Madrida i Barcelone.
Nakon jučerašnjeg referenduma i nasilja policije "ništa više neće biti kao prije", a Madrid katalonski referendum "neće moći ignorirati", kazao je Rupel u razgovoru za slovenske medije iz Katalonije.
"Ne možemo razumjeti zašto je međunarodna javnost tako rezervirana. Europska unija bi morala biti odlučnija i dati neko svoje stajalište", kazao je Rupel u telefonskom razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA, dodavši da u suprotnome, ako ne bude posredovanja i dijaloga, nisu isključeni zapleti i zaoštravanje.
Nasilje španjolske policije po njegovim je riječima bilo brutalno i dodatno učvrstilo Katalonce u nastojanju da se izbore za nezavisnost.
Zato bi Europska unija u Kataloniju trebala poslati posredničku trojku, onako kako je to učinila nakon što je Slovenija 26. lipnja 1991. proglasila nezavisnost, šest mjeseci nakon uspješno izvedenog referenduma, i tako pomagala proces osamostaljenja, kazao je Rupel.
Rupela, koji je već nekoliko godina u mirovini, pozvala je katalonska vlada kao promatrača, ali istom se pozivu nije odazvao nitko od aktivnih slovenskih političara, iako jer poziv dobilo više njih uključujući članove slovenskog parlamenta.
Predsjednik slovenske vlade Miro Cerar u ponedjeljak je izjavio da Slovenci zbog vlastitih iskustava sa osamostaljenjem ne mogu biti ravnodušni prema onome što se događa u Kataloniji. Ponovno je osudio nasilje te se zauzeo za dijalog.
Slovenski premijer bio je među rijetkima koji su se u nedjelju oglasili vezano uz nasilno djelovanje policije na referendumu u Kataloniji poručivši da je "zabrinut zbog situacije" i da "poziva na politički dijalog, vladavinu prava i mirna rješenja".
Predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez, član Cerarove stranke, pozvao je u vezi s događanjem u Kataloniji na razgovor španjolskog veleposlanika u Ljubljani.
Oglasio se i predsjednik Borut Pahor, koji otpočinje kampanju za svoj drugi mandat na izborima za manje od tri tjedna, rekavši da želi da dođe do mirnog i demokratskog rješenja "prema onome što žele" Katalonci, za koje Slovenci imaju velike simpatije.
"To što je naša službena politika rezervirana je pravilno. No, mislim da je u redu i činjenica da Slovenci znaju da su do samostalnosti došli koristeći pravo na samoopredjeljenje i da to pravo imaju i drugi narodi", kazao je Pahor za Slovensku televiziju.
Ustanove Europske unije nisu se u nedjelju oglasile o referendumu koji je protekao u nasilnim scenama o čemu su putem medija slike odaslane u svijet.
Izaslanik i voditelj izaslanstva katalonske vlade u Austriji Adam Casals pozvao je u ponedjeljak EU da protiv Madrida pokrene postupak o poštivanju osnovnih prava.
UN poziva Madrid da istraži nasilje u Kataloniji
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Zeid Ra'ad Al Hussein zatražio je u ponedjeljak od španjolskih vlasti da provedu "nepristrane" istrage o "svim činovima nasilja" počinjenim u Kataloniji vezano uz zabranjeni referendum održan u nedjelju.
"Jako sam uznemiren zbog nasilja počinjena u nedjelju u Kataloniji. Zahtijevam od španjolskih vlasti da zajamče potpune istrage, nezavisne i nepristrane o svim činovima nasilja", izjavio je visoki povjerenik u pisanoj poruci.
"Policijske intervencije moraju biti u svakom trenutku proporcionalne i opravdane", dodao je on.
"Čvrsto vjerujem da bi sadašnje stanje trebalo riješiti političkim dijalogom, uz puno poštivanje demokratskih sloboda", otkrio je on.
Šef španjolske vlade Mariano Rajoy izjavio je u nedjelju da konzultacije u Kataloniji predstavljaju "istinski napad na pravnu državu na koji je država reagirala odlučno i sabrano".
"Ispunili smo našu obvezu, reagirali smo prema zakonu i isključivo prema zakonu", rekao je on.
Predsjednik katalonskog izvršnog tijela Carles Puigdemont osudio je "neopravdano nasilje" koji je iskazala nacionalna policija u Barceloni kako bi rastjerala prosvjednike na referendumu o samoodređenju, zabranjenom od španjolske države.