Na glatkoj stijeni Siničić špilje kod Brinja, oko 550 metara od ulaza, nakon probijanja začepljenog sifonskog jezera, speleolozi su 1999. godine otkrili još neodgonetnuto urezano slikovno pismo. Do danas ništa slično nije otkriveno u Hrvatskoj. Neobični znakovi bili su slični germanskim runama. Znanstvenici su ih pokušali dešifrirati nekoliko puta. Svaki put kada bi im se učinilo da su na pravom putu da shvate točno podrijetlo pisma, naišli bi na znak koji se ne bi uklapao. Na kraju su zaključili da se najvjerojatnije radi o primitivnom mjesečevom kalendaru starom čak 11.500 godina.

Špilja služila i za egzorcističke obrede

Speleolozima slikovno pismo nije bilo jedino otkriće. Urezane križeve koje su našli ukazali su im da se nalaze na području na kojem je nekada davno bilo mezolitsko svetište. Uzbuđenje je sve više raslo. Što su više kopali, spektakularni prastari predmeti samo su ispadali. Našli su još i butne kosti i rogove jelena. Arheolozi su na kraju zaključili da je špilja najvjerojatnije služila za egzorcističke obrede nakon kojih su se u zid urezivali križevi.

Da bi došli do svih saznanja o špilji, znanstvenici su morali proučiti život paleolitskog lovca koji je u njoj živio 9500 godina prije Krista. Keramički predmeti koje su našli otkrili su im da se taj moćni lovac na divlje životinje privikavao na sjedilački način života. Sigurni su da u špilju nije ulazio kroz otvor kroz koji danas u nju ulaze različite ekspedicije, nego kroz neki drugi tada otvoreni prolaz. Naime, stijena u glavnom kanalu u kojem su urezani znakovi, daleko je od današnjeg glavnog ulaza, a do nje se zacijelo nije moglo doći tisućama godina zbog preuskih, gotovo začepljenih sifona. 

Istraživači se mučili s probijanjem sifona

Do 1999. godine mnogi su istraživači muku mučili s probijanjem tih tvrdokornih i neprohodnih sifona. Iako je dokazano da su ljudi u Siničić špilju prvi put ušli još prije 140 godina, njihovi potpisi u unutrašnjosti govore o tome kako su mogli doći samo do određene točke. Ona se nalazi na 200 metara od ulaza, a iza nje je provalija u koju se ni najhrabriji očito nisu usudili kročiti. Uspjelo je to zagrebačkim i karlovačkim speleolozima prije 14 godina. Došli su s namjerom da prerone jezero u Velikoj dvorani i fotografiraju cijelu špilju. Nisu ni slutili kako će baš na toj akciji naići na svoja najveća otkrića.

Više o rijeci koja 'nestaje', 'kamenim' slapovima i drugim ljepotama čitajte u 24sataExpressu.