Podaci Sabora o bolovanjima zastupnika jasno govore da za vrlo čestu sliku poluprazne sabornice tijekom rasprava nije kriv narušen imunitet zastupnika.
Da su narodni zastupnici zdravi k'o dren, može se zaključiti iz podatka koji nam je dostavljen iz Sabora, a prema kojem je prošle godine od 151 zastupnika njih samo četvero bilo na bolovanju. Koji zastupnici su koristili to pravo, nisu otkrili jer ih u tome sprječava Zakon o zaštiti osobnih podataka. U Velikoj vijećnici u vrijeme rasprava može se pobrojiti trećina zastupnika. Većina na radno mjesto dolazi petkom, kad trebaju dignuti ruku za raspravljene zakone ili druge akte.
- Kako će prijaviti bolovanje kad ne rade?! Apsurd je da se većina od svih radnih dana pojavi na poslu samo u vrijeme glasovanja, a neki ni tad iako redovito primaju plaću - kazao je Branko Vukšić, član Laburista.
Razlog zbog kojeg bolovanja ne prijavljuju može se tražiti u umanjenim primanjima. Problem prazne sabornice nije od jučer, ali ni jedna garnitura nije odlučila tome stati na kraj. Zastupnike neradnike nitko ne kontrolira niti za njih postoje ikakve sankcije. Iako pojedini europski parlamenti novčano kažnjavaju zastupnike koji bez opravdanog razloga ne dolaze na posao, naši parlamentarci nisu baš skloni toj ideji.
Za predsjednika Sabora Josipa Leku od dolaženja na sjednice važnije je da zastupnici proučavaju materijale, ali kvaliteta rasprave koja se može čuti toj tezi ne ide u prilog. Od siječnja do 15. prosinca 2013. zastupnici su u Saboru proveli 110 radnih dana, a porezne obveznike za to vrijeme stajali su više od 60 milijuna kuna. Iako su se i od zastupnika čuli prijedlozi da bi trebali biti plaćeni koliko rade, pokušaj Laburista da se plaće dužnosnika smanje za 21% je propao. Kad je trebalo, ruku za to dignulo je sedam zastupnika.