Sindikati u najvećoj mjeri nisu zadovoljni s onim što im je Vlada ponudila kao nove koeficijente odnosno plaće. Iz tog razloga dio njih ne odbacuje mogućnost štrajka, a drugi kažu pak kako će prije te, zadnje opcije, razmotriti i druge mogućnosti pritiska.
Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić kaže da danas, uz redovni liječnički posao u bolnici, nije stigla proučiti Vladin materijal o koeficijentima no s onim što je na brzinu vidjela, dodaje, nije zadovoljna.
- Moramo napraviti ozbiljnu računicu da vidimo gdje smo, u svjetlu onoga što nam je obećano, a nije ispunjeno. S mrvicama nije ništa napravljeno. Bitni problemi su potrpani pod tepih, a nas se sad nastoji ocrniti i prikazati kao nezasitne sebičnjake, koje nije briga ni za koga, kaže ova sindikalistkinja i liječnica. Na pitanje koliko je izvjestan štrajk liječnika, odgovara kako su pripreme za njega započete, kako bi se moglo odmah reagirati ako bude potrebno. U kojem opsegu bi liječnici štrajkali, kaže, prerano je reći.
- Svi radimo na tome. Kad vidimo sve konkretno, i napravimo detaljne izračune plaća, obavijestit ćemo vas o svemu, zaključuje.
Željko Stipić, predsjednik Preporoda - sindikata zaposlenih u školstvu kaže da radnici u školama u ovoj priči prošli najgore.
- S obzirom na stručnu spremu i složenost posla, na sve teže uvjete rada, najgore prolaze učitelji, nastavnici i stručni suradnici. Kaže nam se da trebamo biti zadovoljni, jer smo mi rasli 12 posto, a zdravstvo osam, ali koliko iznosi tih osam posto na plaću liječnika od tri tisuće eura, a koliko 12 posto na plaću učitelja od 1100 eura? Nepravda nije ispravljena, dapače, još je i više produbljena. Govorilo se da će jednak rad biti jednako i plaćen, no do toga nije došlo, ogorčen je Stipić. Brojkama uspoređuje državne i javne službe pa kaže kako su prve prošle relativno dobro, a druge, javne, "obrale bostan".
- Od prvotnih ukupno 850 milijuna eura za povišice, 350 milijuna trebalo je završiti u državnim službama, gdje je 55.000 radnika, što je povećanje od 6.300 eura godišnje po osobi. Za javne je službe predviđeno 500 milijuna eura, ali na 183.000 radnika, što je 2.730 eura po radniku u godini dana, napominje Stipić. I u drugim sindikatima uspoređuju.
- Nismo zadovoljni, kako je moguće da su nas stavili u položaj lošiji od položaja policajaca, čiji je koeficijent 1,6? Našoj je policiji za osiguranje pravosudnih tijela koeficijent dignut na 1,43, a pravosudnoj policiji osiguranja kaznionica i zatvora ide sa 1,50 na 1,58, ističe Jelenko Krešo, glasnogovornik Sindikata pravosudnih policajaca Hrvatske, i zamjenik predsjednika sindikata . Konačno mišljenje o novim plaćama će imati, dodaje, kad u travnju dođu i prve plaće.
- Prije toga je sve neizvjesno, jer ne bi bilo prvi put da se u obračunu dogodi neka začkoljica, napominje. U sustavu, kaže, nedostaje 20, 30 posto pravosudnih policajaca i nije siguran hoće li novi koeficijenti biti dovoljna motivacija za nove ljude da dođu. Plaća mlađeg pravosudnog policajca raste sa 850 na 1.100 eura, i tek će se vidjeti, kaže Krešo, je li to dovoljno za privlačenje novih ljudi. Pritom, treba zadržati i stare.
Na pitanje hoće li pravosudna policija štrajkati, odgovara kako će se to tek vidjeti.
- Pokušat ćemo riješiti sve za stolom, jer i u štrajku na kraju moramo sjesti za stol, kaže Krešo. I Stipić iz Preporoda napominje kako će "akcija sigurno biti", ali kakvih, treba još pričekati.
- O tome se razgovara vrlo ozbiljno, neki su dogovori već postignuti - hoće li odmah biti štrajk, ili će mu nešto prethoditi, preuranjeno je reći. Odgovora na ovakvu ponudu Vlade sigurno će biti, napominje Stipić.
Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja kratko odgovara kako nisu zadovoljni s ponuđenim, u petak će održati konferenciju za novinare.
- Koliko bi plaće išle gore, nismo izračunali, ali se čini da je promjena kozmetička u odnosu na ono što smo tražili prije blagdana, kaže. Štrajk je, kako zaključuje, "zadnja opcija", prije koje su im na raspolaganju druge, moguće i efikasnije akcije.
Jelenko Krešo dodaje kako je u redu da policajci-specijalci odnosno interventna policija imaju veći koeficijent od pravosudnih policajaca, no to ne znači da bi posao pravosudnog policajca trebao biti manje plaćen od posla prometnog policajca, ili policijskog osiguranja u veleposlanstvima odnosno ministarstvima.
- Neki dan smo, samo je jedan primjer, spriječili čovjeka da se baci kroz prozor. Ili, tko je taj koji će izračunati koliko vrijedi satnica čuvanja Srđana Mlađana, ili nekog bogataša koji je osigurao dvadeset generacija iza sebe, i što znači njemu se zamjeriti, napominje Krešo.
- I sama Vlada kaže da je broj zavorenika povećan, a broj pravodusnih policajaca manji. Ako nismo potrebni, idemo zatvoriti zatvore i pustiti ljude na slobodu, sakrastičan je. Podsjeća i na katastrofalne uvjete rada.
- Nije sve ni u plaći, radni uvjeti su grozni, zatvori su nam isti kao 80-ih. Zatvorenici se žale u Strasbourgu na to, a što je s nama, dijele nas samo čelična vrata. Ako je soba derutna, nije ni naš hodnik hotel s pet zvjezdica, zaključuje ilustrativno. Prenapućenost, bolesti i ostalo, dodaje, neće ni spominjati. Manje pravosudnih policajaca dočeka mirovinu nego opća populacija, zaključuje.
Iz Sindikata policije komentar nismo uspjeli dobiti.
- Postoje manje skupine radnika u školama koje će osjetiti značajniju povišicu, primjerice učiteljice s višom stručnom spremom, koje su sad izjednačene s visokom spremom, ali njih je samo oko tri tisuće u sustavu. Glavnini učitelja, nastavnika i stručnih suradnika povišica će iznositi 135, možda 140 eura. To jest značajna povišica, ali kad se gleda koliko će rasti drugima, nije, kaže Željko Stipić.