Tjedan dana prije nego što je Austrija proglasila jesensku karantenu, iz te zemlje na dvotjednu pauzu u Hrvatsku se vratila Zdenka Kuric (46). U Austriji radi kao njegovateljica, a iako granice nisu zatvorene, za nju i njezine kolegice neizvjesnost u sljedećim tjednima je velika.
Uz to, epidemija se proširila i među njegovateljicama, kojih u Austriji radi gotovo 10.000 (prema podacima tamošnjeg sindikata), pa sve češće ne mogu ići raditi kad im dođe smjena. Austrijska državna naknada za one koje ne mogu doći raditi zbog Covida, iako je dobra, nije dobra kao i plaća. Aktualan je i problem Covid testa. Po mjerama koje su upravo nastupile, svaki put pri ulasku u Hrvatsku i u Austriju moraju imati negativan PCR test ne stariji od četiri dana. Još od ožujka njegovateljice u Austriju ne mogu bez negativnog testa, a u Hrvatskoj, koji ovdje plaćaju same, a naplaćuju im i prijevod bez kojeg im na granici test – ne priznaju. Istovremeno, Austrija im pokriva taj trošak sa 60 eura.
Test svaka dva tjedna
- Ja sam rekla da neću dolaziti ako moram sama plaćati Covid test. Velika je procedura ako dolazite bez testa. Kolegica je došla bez testa, dobila je papir da mora biti u samoizolaciji, a trebala bi odraditi svoju šihtu. Jedva je uspjela dobiti termin za testiranje u Austriji, na vlastiti račun, jer našeg korisnika to nije briga, niti bi joj platio samoizolaciju. Ne znaš što je gore. Dosad je u Požegi test stajao 583 kune, po novome 705 kuna. Cijena se povećala jer se traži prijevod. U Osijeku stalno plaćaju 698 kune, a u Andriji Štamparu traže 120kn za prijevod - kaže nam Zdenka, a isto čujemo i od drugih njegovateljica. Osim toga, testiranje svaka dva tjedna već im radi probleme i sa sinusima, kažu nam.
Različite cijene testova, prema podacima na web-stranici koronavirus.hr, proizlaze iz vrste testa koji se radi, te ovisno o tome gdje se radi, no cijena za prijevod se ne navodi. Od HZJZ-a još čekamo odgovore na pitanja koliko stoji prijevod testa.
Njegovateljice koje su u Hrvatskoj i čekaju svoju dvotjednu smjenu, strepe hoće li zbog širenja epidemije opet biti obustavljen promet kao proljetos, kad su imale ogromnih problema da uopće dođu do posla. Tad su, kažu nam, debelo plaćale taksije koji su ih vozili tamo i natrag. Austrija ipak od proljetos isplaćuje po 1000 eura pomoći za sve svoje obrtnike, pa tako i njegovateljice, koji ne mogu raditi zbog Covida. Za one, pak, koje se ne mogu vratiti kući nakon dva tjedna, država isplaćuje 500 kuna bonusa. No u nekim pokrajinama, primjerice Štajerskoj, isplate kasne i po dva mjeseca. Osim toga, mnoge su potpuno prepuštene same sebi.
Njihove probleme posljednjih nekoliko godina počeo je rješavati vidaflex, sindikat specijaliziran za male poduzetnike i obrtnike.
'Želimo da što više žena sazna za nas'
- Žene koje su ovdje, moraju i ostati tijekom lockdowna - Vlada to zna, a agencije su im već najavile da bi mogle raditi dvije, tri šihte više, ako se mogu organizirati. No imamo problema s nekim pokrajinama, koje kasne s isplatama pomoći i po više mjeseci - kaže nam Christoph Lipinski iz Vidaflexa.
Sindikati u Austriji su dobro organizirani no, kako Lipinski kaže, brojne žene koje rade 24-satnu njegovateljsku skrb uopće ne znaju koja su im prava, ni kome da se obrate, što iskorištavaju i agencije i obitelji. Stoga u vidaflexu žele proširiti glas među njegovateljicama da im se pridruže, kako bi dobile kvalitetniju zaštitu. Njegovateljice preko sindikata dobivaju porezne usluge, računovođu, osiguranje koje im nitko ne pokriva ako im se nešto dogodi na poslu ili se razbole.
- Mi smo tim obiteljima samo broj, a vrlo često od nas traže da radimo i mnogo toga što ne spada u njegovateljsku skrb. Iskorištavaju nas i agencije i obitelji. Moja dužnost je da klijenta okupam, njegujem skuham mu, a ne da kopam vrtove - govori nam Ivana Valentić (38) iz Starih Mikanovaca kraj Vinkovaca.
I ona se učlanila u Vidaflex. Vinkovčanka Branka Boričić (54) u Austriji radi od 2016. Ističe kako je jako puno agencija počelo uzimati velike provizije, a događa se i da obitelji ne isplate dogovoreno njegovateljicama. Pritom se agencije neće miješati.
- Jezik je bitan, da se znate izboriti za svoja prava. Ja se znam sporazumjeti, sama sam hodala, nije mi bio problem prespavati jednu noć i izboriti se i za sitniji novac. Mnogo žena to prepušta agencijama, a one ništa ne rješavaju. Problem su zaostaci za zdravstveno i mirovinsko. Mnoge žene ne žele prijaviti porez ni u Austriji ni u Hrvatskoj, jer ih agencije uvjeravaju da ne trebaju. No, prije ili kasnije oni vas nađu i onda žene stradaju - tumači Branka Boričić.
Upravo problem s dugovanjima prema mirovinskom i zdravstvenom vidaflex ističe kao jedan od najvećih. Zadnju godinu na tome posebno radi Andreja Grabovac Zadravec, Zadranka koja je prije šest godina otišla s obitelji živjeti u Austriju. I njoj je u interesu da okupi što više žena, posebno stoga što su one, kaže, za Hrvatsku praktički nevidljive, osim što ovdje moraju plaćati porez.
U Austriji nisu porezni obveznici jer ne zarade dovoljno, ali u Hrvatskoj da.
Prebacuju odgovornost na njih
Iz Porezne tumače kako su one rezidenti u RH, te se primjenjuje Ugovor dvije države o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja poreza na dohodak i imovinu. Prema njemu, žene koje imaju samostalni obrt u Austriji, ali im je prebivalište u RH, moraju u Hrvatskoj plaćati porez, a porez koji plaćaju u Austriji eventualno se može računati kao odbitak. U vidaflexu to smatraju nepoštenim, posebno stoga što njegovateljice ionako sve što zarade u Austriji, troše u - Hrvatskoj.
Zasad, kažu, teško dopiru do bilo kakvih predstavnika vlasti u Hrvatskoj, kako bi razgovarali o poboljšanju prava njegovateljica. Tečaj za pomoćnu njegovateljicu u Austriji se ne priznaje za posao u bolnici. Za dom za starije treba nostrificirati diplomu, te odraditi dio prakse u patronaži i u domu. Kao njegovateljice ne bi smjele raditi ništa s lijekovima, već samo biti pomoć pacijentu. S druge strane, obitelji dosta odgovornosti prebacuju na njegovateljice, jer medicinske sestre naplaćuju i po 30 eura na sat.
- Ako se nešto dogodi onima koje čuvaju, sto posto je odgovornost na njegovateljici - one nisu doktorice, no 99,9% njegovateljica nema pojma da su one odgovorne. Potom, dječji doplatak, za koji njegovateljice nemaju iste uvjete, kao da su njihova djeca druga klasa, iako plaćaju i socijalno i zdravstveno u Austriji. Sve su to pitanja koja želimo riješiti. Ovo je veliki posao u našem društvu koje postaje sve starije. Samo Austrija traži 19.000 njegovateljica, a u sljedećih deset godina taj će broj višestruko rasti. Želimo da se napravi licenciranje za ova posao, koji spada u kategoriju socijalne usluge, a ne da se njihovim pravima bave privatne agencije. Stoga želimo i da se hrvatska vlada uključi u pregovore s Austrijom kako bi se ispoštovala prava vaših državljanki - zaključuje Lipinski.