U specijalnoj emisiji 24sata povodom ruske invazije na Ukrajinu novinarka Laura Šiprak ugostila je Damira Novotnyja, ekonomskog analitičara.
POGLEDAJTE EMISIJU:
Poskupljenja bijesne po cijelome svijetu, 01.04. je prošao, a s njime su došla poskupljenja struje i energenata. Međutim, doneseni su paketi mjera po kojemu je PDV niži na određene namirnice.
- Potrošači su u Hrvatskoj, rekao bih, predugo uživali u relativno niskim cijenama energenata. Navikli smo da je plin jeftin energent, da je električna energija za kućanstvo vrlo jeftina. Daleko jeftinija od zemalja u okruženju. Neusporedivo veći teret kućanstvima predstavljaju troškovi telefonije. Ovo što se događa u Ukrajini nedvojbeno će mnoge stvari tektonski promijeniti.
Novotny smatra da vjerojatno neće doći do prestanka ispostave ruskog plina, ali i da su geopolitički odnosi zbog trenutne situacije duboko promijenjeni.
- Hrvatska je imala povlašten položaj u pogledu cijena ruskoga plina koja je bila izrazito niska. U jednome dijelu taj je plin bio korišten za proizvodnju električne energije. Hrvatska ima 50% učešća u vlasništvu Nuklearne elektrane Krško. Imaju nove ideje, ali da se one realiziraju treba najmanje jedno desetljeće. Vlada iz političkih razloga mora reagirati.
Dodaje da imamo čitav niz nelogičnosti u korištenju električne, toplinske i drugih oblika energije. Također, postoje indikatori da Hrvatska takvo poskupljenje može pratiti.
- Mogle su se napraviti velike uštede da je Vlada išla u drugom smjeru; poticala štednju, ali i tranziciju prema obnovljivim izvorima energije. U Hrvatskoj postoje krugovi koji i dalje zagovaraju povratak na ono razdoblje prije 2019. godine, žale za tim što Hrvatska nije sklopila dugoročne ugovore o opskrbi jeftinim plinom, kao što je to napravila Srbija.
Europa je tek sada shvatila da ne može biti ovisna samo o ruskim fosilnim gorivima te da mora ići prema održivim izvorima energije, a ponovno se govori i o atomskoj energiji kao jednom čistom izvoru energije. S druge strane, Rusija je ovisna o europskom tržištu, a odnosi su zauvijek razoreni.
Osvrnuo se i na potrošačke navike Hrvata te istaknuo da volimo kupovati izvansezonsko voće, a ono je sigurno skuplje jer je skuplja cijena energenata.
- Mi znamo da rast cijena otprilike 50% ima svoje izvorište u rastu cijene energenata. Također, cijene mesa, osobito svinjskoga, su 20 godina u Hrvatskoj na povijesno najnižoj razini. Stočari su u nepovoljnom položaju i morat će podići cijene. Plava riba je također jeftina jer se ne može skladištiti.
Država je intervenirala na cijene hrane, a trgovački lanci su prije stupanja mjera na snagu i sami brže-bolje spustili cijene. Novotny zaključuje da će hrvatska Vlada u narednim godinama morati usklađivati stope poreza na hranu sa stopom poreza na dodanu vrijednost u susjednim zemljama eurozone, prije svega Austrija i Slovenija.