Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Kongresu prekidom zasjedanja, nezadovoljan blokadom imenovanja sudaca i dužnosnika.
- Ako Zastupnički dom ne pristane na prekid zasjedanja, iskoristit ću svoje ustavne ovlasti i sam prekinuti zasjedanje oba doma - kazao je Trump novinarima u ružičnjaku Bijele kuće, sazvanima na brifing o pandemiji koronavirusa.
Kongresmeni nisu u Washingtonu još od ožujka zbog preporuka vladinih dužnosnika i zdravstvenih stručnjaka Amerikancima da ostanu kod kuće kako bi se izbjeglo širenje koronavirusa.
Kao što je i uobičajeno u takvom slučaju, Zastupnički dom i Senat nastavljaju s redovnim 'pro-forma' kratkim sjednicama koje katkada traju kraće od jedne minute.
Sve dok se takve sjednice održavaju, predsjednik po zakonu ne može imenovati dužnosnike ako ih prethodno ne odobri Senat.
- Aktualna praksa odlaska iz grada dok se istodobno održavaju lažne pro-forma sjednice predstavlja zanemarivanje dužnosti - kazao je Trump.
Predsjednik može prekinuti zasjedanje Kongresa samo ako dva doma ne mogu postići formalni dogovor o prekidu. Nijedan predsjednik nije do sada koristio te ovlasti.
Trump se žalio da neki od njegovih kandidata mjesecima čekaju potvrdu imenovanja a potom je zaprijetio da će prisiliti Kongres na prekid zasjedanja. Priznao je da bi takav potez bio pravno osporen ali je uvjeren da bi tu bitku na kraju dobio.
- Vjerojatno ćemo biti osporeni pred sudom, vidjet ćemo tko će pobijediti - kazao je Trump.
Predsjednik tvrdi da su imenovanja koja traži važna za suzbijanje pandemije ali nije objasnio zašto.
Trump: Vrhunac epidemije prolazi, najavio smjernice za otvaranje ekonomije
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da su Sjedinjene Države najvjerojatnije "prošle vrh" u broju novozaraženih i da će u četvrtak iznijeti smjernice za pokretanje gospodarstva.
"Bitka se nastavlja ali podaci govore da smo u cijeloj zemlji prošli vrh u broju novozaraženih", rekao je američki predsjednik na dnevnoj tiskovnoj konferenciji.
Rekao je da mu "pomaci koji ulijevaju nadu" omogućuju da u četvrtak iznese smjernice za ponovno pokretanje gospodarstva.
SAD je u srijedu zabilježio još jedan crni rekord s novih gotovo 2.600 umrlih od novog koronavirusa u 24 sata, što je najveći broj umrlih u jednom danu u nekoj zemlji svijeta, pokazuje izračun sveučilišta Johnsa Hopkinsa.
SAD oplakuje 2.569 umrlih od utorka u 20.30 sati po mjesnom vremenu do srijede u isto vrijeme, pokazuju brojevi sveučilišta koji se neprestano osvježavaju. Time se broj umrlih u SAD-u popeo na 28.326.
SAD je zemlja svijeta koja je najgore stradala u pandemiji.
Ta je zemlja od kraja ožujka zabilježila najveći broj službeno potvrđenih slučajeva zaraze, s više od 637.000 dijagnosticiranih slučajeva.
U državi New York, žarištu epidemije, zabilježena su pak 752 nova smrtna slučaja u 24 sata, a tamošnji guverner Andrew Cuomo kaže da broj novozaraženih pada i da se zdravstveni sustav stabilizirao.
Donald Trump je najavio da će u četvrtak obznaniti smjernice za postupno pokretanje američkog gospodarstva koje je koronavirus poharao i rekao da se u SAD-u vide opipljivi znaci usporavanja epidemije.
"Sutra je velik dan", rekao je u vrtu Bijele kuće, najavivši da će u četvrtak iznijeti pojedinosti o "ponovnom pokretanju gospodarstva".
"Ponovo ćemo otvoriti države, neke puno ranije od ostalih. Neke države će se zapravo moći otvoriti i prije 1. svibnja", rekao je.
U SAD-u je u zadnja tri tjedna još gotovo 17 milijuna ljudi ostalo bez posla a velik broj poduzeća je pred zatvaranjem.
"Očito je da naša agresivna strategija funkcionira", dodao je američki predsjednik.
"Vratit ćemo se još jači, svi mi", poručio je.
Američki BDP mogao bi u prvom kvartalu pasti više od 10 posto
Najnoviji slabi makroekonomski podaci pokazuju da su gospodarske štete od koronavirusa u SAD-u veće nego što se očekivalo, pa procjene govore da bi američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu mogao pasti i više od 10 posto, a u drugom čak i znatno više.
U srijedu je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku potonuo 8,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je njegov najveći pad od 1992. godine, od kada se prate ti podaci.
Analitičari u anketi Reutersa očekivali su pad od 8 posto.
Pritom je prodaja automobila pala više od 25 posto, a goriva na benzinskim postajama više od 17 posto.
Prodaja namještaja potonula je, pak, više od 26 posto, a odjeće i obuće više od 50 posto.
Unatoč snažnom rastu prodaje hrane i pića u ožujku, svi podaci ukazuju na oštar pad osobne potrošnje, koja čini oko dvije trećine gospodarske aktivnosti SAD-a.
Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u prvom tromjesečju potrošnja kućanstava pala za najmanje 17 posto, što bi bio njezin najveći pad od 1947. godine, od kada se prate ti podaci.
„Gospodarstvo je očigledno urušeno. Nitko ne kupuje automobile, namještaj, a promet u restoranima i barovima pao je više od 26 posto“, kaže Chris Rupkey, glavni ekonomist u MUFG Union Bank.
Posljedica je to strogih mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, zbog čega je mnogim Amerikancima naloženo da ostanu kod kuće.
To je dovelo i do paralize mnogih dijelova gospodarstva, pa najnoviji podaci pokazuju da je industrijska proizvodnja u SAD-u u ožujku potonula 5,4 posto, što je njezin najveći pad od 1946. godine.
Podaci američke središnje banke Feda pokazuju, pak, da je u travnju tvornička aktivnost u državi New York, najviše pogođenoj koronavirusom, pala na rekordno niske razine.
Ograničenja putovanja, zatvaranje uslužnih djelatnosti i poduzeća dovelo je i do masovnih otpuštanja, pa je u SAD-u od 21. ožujka broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za otprilike 16,8 milijuna.
To znači, kažu analitičari, da će potrošnja kućanstava dodatno slabiti idućih mjeseci, unatoč golemim fiskalnim i monetarnim poticajima američkih vlasti.
S obzirom na te i druge loše podatke iz ožujka, ekonomisti u anketi Reutersa procjenjuju da bi u prvom tromjesečju američki bruto domaći proizvod (BDP) mogao pasti i 10,8 posto, što bi bio njegov najveći pad od 1947. godine.
Kako se blokada dijelova gospodarstva u travnju proširila na više država SAD-a, u drugom bi tromjesečju američki BDP mogao pasti i 30 posto.
Ekonomisti JPMorgana očekuju čak pad od 40 posto, nakon 10-postotnog pada u prvom kvartalu.
„Ekonomisti su dugo zamišljali kako bi izgledala nova Velika depresija, no sada to više ne trebaju zamišljati. Jesno je da nakon ovoga stvari neće više biti iste za potrošače i tvornice jer će se svi u zemlji morati snalaziti s manje“, kaže Chris Rupkey.
I Međunarodni monetarni fond (MMF) usporedio je ovih dana sadašnju krizu s Velikom depresijom.
"Blokada (zbog suzbijanja pandemije) potaknut će najgoru recesiju od Velike depresije, daleko goru nego u vrijeme globalne financijske krize", poručio je MMF, koji procjenjuje da bi globalno gospodarstvo ove godine moglo pasti tri posto.