Jedan od troje ljudi u svijetu izložen je riziku od potresa, a ta je brojka u zadnjih 40 godina dvostruko narasla. Potresi godišnje nanesu 40 milijardi dolara direktne štete, a koliko nas košta financijski i sami smo se uvjerili kroz zagrebački i petrinjski potres.
Zbog velike štete koje potresi uzrokuju, danas je više nego ikad važno znati na kakvom seizmičkom području živimo.
FM Global, jedna od najvećih komercijalnih tvrtki za osiguranje imovine iz SAD-a, objavila je globalnu kartu područja ugroženih potresima.
Karta prikazuje područja označena bojama ovisno o tome u kakvom su riziku od potresa. Svaka boja predstavlja razdoblja u kojima potresi uzrokuju razornu štetu. Ljubičasta boja predstavlja područje u kojoj postoji mogućnost da se svakih 50 godina dogodi razorni potres, što znači godišnji rizik od više od dva posto, piše Forbes.
Crvena boja predstavlja područje na kojem je rizik velikog potresa svakih 100 godina. Narančasta boja predstavlja period od razornog potresa svakih 250 godina, zelena 500 godina, a bijela više od 500 godina ili za to područje jednostavno nema podataka.
Na karti se vidi da je veći dio Hrvatske u narančastoj zoni, a neki djelovi, poput Slavonije, Istre te dio dalmatinskog zaleđa i Primorja su u zelenoj zoni. U crvenoj zoni su zagrebačko i karlovačko područje i Banija.
U našem susjedstvu u daleko većem riziku su Italija, Grčka, Makedonija i Albanija, a u podjednakom riziku kao Hrvatska su najbliži susjedi, Slovenija, Srbija i BiH. Turska je seizmički najaktivnija i na njenom području prevladavaju ljubičasta i crvena boja, odnosno rizik od razornog potresa svakih 50 i 100 godina.
Kako navodi Forbes, u svijetu se godišnje zabilježi tisuću jakih potresa, a to su svi oni jačine od 5.5 po Richteru pa naviše. Do većine razornih potresa dolazi dolazi na područjima gdje se sudaraju tektonske ploče, o čemu smo dosta čuli nakon potresa u Zagrebu i Petrinji.