Na Trgovačkom sudu u sporu Potrošača i Udruge Franak protiv banaka svjedočio je Zagrepčanin Eugen Dobrić (36).

Ondašnja zaručnica, danas supruga, i on 2007. su dignuli dva kredita vezana valutnom klauzulom uz švicarac. Danas na račun RBA mjesečno isplaćuju 9000 kuna. Kao i raniji svjedoci, Dobrić je objasnio da je u banku ušao kao obični potrošač, bez znanja o kamatama, tečajevima, klauzulama, makroekonomiji.

- Živjeli smo u podstanarstvu, imali pristojne plaće. Našli smo prekrasan stan. Na prvom razgovoru bankarica nam je savjetovala kredit vezan za švicarce. Bio sam honorarac, pa je takav kredit bio najjednostavniji odabir, a i kamate su bile najmanje. Naglasila je da, ako bude problema, imamo pravo na konverziju u euro. ‘Švicarac je stabilan, a i bankama nije u interesu uništavanje mladih’, govorila je. Činila se iskrena - prisjeća se Dobrić. Uz to preporučila im je da ne uzmu dva kredita. Iznos koji im je trebao bio bi previše na jedan honorar, pa se i procedura oko izdavanja kredita mogla oduljiti.

- Banka mi je isplatila 409.000 kuna, kao i supruzi. Koliko su nelogično radili, pokazuje i podatak da je kamatna stopa na oba kredita u prva četiri mjeseca narasla s 4,95 na 5,45 posto. Na ženin kredit je rasla i kad je moja stagnirala. U osam mjeseci bila je i 5,95 posto - govori Dobrić. Kad je tečaj franka počeo divljati, 2010. od bankarice je zatražio informaciju o konverziji u euro. Izračunom je zaključio da bi tad pristao na nešto suludo. Iako je plaćao tri godine kredit, iznos bi bio kao da nije platio nijednu ratu.

- Bankarica je ponovila da se još malo strpimo, da će banka smisliti rješenje - prisjeća se Dobrić. Danas imaju bebu, žive od danas do sutra.

- Kad nam sjedne kredit na naplatu pri kraju mjeseca, kažemo: ‘Hvala Bogu, još ga imamo čime platiti, ali dokad’ - pita se. Banci je samo Eugen već otplatio 270.200 kuna, a još je dužan glavnice 67.150 CHF (više od 400.000 kuna).

Banke: Sud, spominjući nagodbu, sugerira da smo mi jedini krivci

Predstavnik RBA je na ročištu prigovorio na Dobrićev iskaz u kojem navodi da ga je banka nagovarala da uzme kredit u CHF i da ga nije informirala o rizicima. Svjedok je ponovio kako u banci nije dobio konkretan izračun kako bi se promjena tečaja i kamatnih stopa mogla odraziti na njegov anuitet. PBZ je u prošlom ročištu u podnesku kritizirao način na koji se provodi spor. Smatraju da tužbeni zahtjev nije jasno postavljen, da zapisnici ne prikazuju što se zbiva na parnici, da je sudac sugerirao nagodbu i da javnost dobiva poruku kako su banke krive te da im je bolje da se nagode.