To je to što me zanima!

'Obrazovna reforma je ozbiljna tema i moramo se držati roka'

Moramo se držati rokova kako bi reforma ušla u sve škole. To je vrlo ozbiljna tema i tu se svi moramo držati rokova, ako razmišljamo strateški, kazala je ministrica Divjak
Vidi originalni članak

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je da je obrazovna reforma ozbiljna tema te da ne bi dopustila da se od nje radi predstava.

Na pitanje novinara je li konferencija za novinare HNS-a subotu o potrebi donošenja novoga zakona o udžbenicima bio 'performans', ministrica je odgovorila da ona nije članica HNS-a te da ne može govoriti s političke strane.

- U petak nije bila riješena dinamika, a dogovor je bio da do 30. studenoga Zakon o udžbenicima bude u drugom čitanju u Saboru. Sad moramo požuriti da uhvatimo tempo, što još nije kasno, kazala je Divjak.

- Moramo se držati rokova kako bi reforma ušla u sve škole. To je vrlo ozbiljna tema i tu se svi moramo držati rokova, ako razmišljamo strateški, kazala je ministrica Divjak i dodala da je 'to je bio krajnji cilj HNS-a' i da mu zahvaljuje na podršci.

Preduvjeti za to su Zakon o udžbenicima, koji uređuje sustav pripreme i odobravanja udžbenika i uređuje sustav najviše cijene udžbenika. Bez toga imamo veliki problem, zaključila je Blaženka Divjak.

Idi na 24sata

Komentari 7

  • Karmelićanka 03.12.2018.

    Meni ovo ne liči na reformu. Nitko ne zna što se radi u eksperimentalnim školama, a govore o reformama. Prvo treba reformirati vlast, a onda sve ostalo.

  • ravno1 03.12.2018.

    Divjakica pojma nema o procesima u školstvu. Stipe Šuvar je, na našu žalost, bio "mila majka" prema njoj. Ante Starčević je svojevremeno rekao: "Narod koji obrazovanje prepusti strancima - nema budućnosti". Plenki je pao na ispitu dozvolivši da nas vrijeđaju razni Vrdoljaci, Divjakice, Štromari i slični likovi.

  • 03.12.2018.

    Stalno reforma, reforma,... a ono što mene bode u oči je da djeca tehničke struke nemaju gdje obaviti stručnu praksu od cca 600 do 800 sati po školskoj godini. Industrija je nestala, državne tvrtke , a i privatne, ne školuju više ni mentore. Rijetke su sredine gdje djeca mogu steči praktična znanja. Mnogima ostaje samo školska radionica i ograničeni program. U ponajvećim hrvatskim gradovima, nekad jakim industrijskim centrima, npr. Karlovac, Sisak,... ne upisuju se više strojobravari u strukovnim školama. Njemačka , Italija vape za tom strukom. Kod nas nula. Pamet onih koji vode gospodarstvo ogleda se u npr. "Gospodarskoj zoni Lekenik" koja je primjer razvoja projekata naših političara gospodarstvenika. U sredini polja ceste i rasvjetni stupovi s upaljnim lampama i sve nestaje u draču. Bačen novac , a prazne industrijske hale u obližnjim gradovima zjape prazne. A takvih je zona puno. Bez industrije nema ni praktične obuke. Ako đaci imaju dobru praktičnu obuku ni povijest im nije viška.

Komentiraj...
Vidi sve komentare