Dok je u Hrvatskoj sudbina cjelovite kurikularne reforme, a s njome i građanskog odgoja i dalje krajnje neizvjesna, u Rijeci se privodi kraju prva godina eksperimentalne provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO). Iako za cjelovitu ocjenu tog programa, koji se provodi u šest riječkih osnovnih škola valja pričekati kraj školske godine, povratne informacije su odlične. Zato već ove jeseni se sprema uvođenje GOO-a u 24 riječke osnovne škole kojima je osnivač Grad Rijeka, od njih ukupno 28 koliko ih djeluje u tom gradu., piše DW.

GOO se zasad u petim i šestim razredima šest škola provodi kao zaseban predmet, u sklopu izvannastavne aktivnosti. Učestalost je gotovo najmanja moguća: jednom tjedno, odnosno 35 sati godišnje, budući da gradska uprava nema nadležnost uvesti GOO kao obavezni ili izborni predmet. Nastava GOO-a organizirana je drugačije nego na ostalim satovima, s puno terenske nastave.

Učenike se potiče na kritičko razmišljanje i diskusiju, a teme koje se obrađuju nisu ograničene samo na političku dimenziju, budući da građanski odgoj uključuje i ljudsko-pravnu, društvenu, kulturološku, ekološku i gospodarsku dimenziju. GOO je izborna aktivnost, tako da učenici sami biraju hoće li ga pohađati, no participacija u prvoj godini je odlična i kreće se i do 90 posto ukupnog broja učenika petih razreda po školi. Nastava se odvija zadnji nastavni sat u danu, kako bi učenici koji ne pohađaju GOO mogli otići kući.

Građanski se odgoj na nacionalnoj razini ne provodi kao zaseban predmet, nego međupredmetno, tako da su prava i obaveze građana u demokratskom društvu "provučene" kroz nekoliko predmeta čiji se sadržaj može povezati s građanskim odgojem. Takav model, po ocjeni nevladinih organizacija koje zagovaraju uvođenje građanskog odgoja, nema stručnu i analitičku podlogu i u praksi se pokazao manjkavim i nedostatnim.