Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Već od ovogodišnjih upisa srednje škole moći će ponovno uvesti prijamne ispite. Za to prije provedbe moraju dobiti suglasnost Ministarstva obrazovanja. Nacrt prijedloga Pravilnika o elementima i kriterijima za upis kandidata je upravo na javnoj raspravi koja traje do 14. ožujka.

- Mijenjat će se kriteriji za upis, a u ograničenom broju slučajeva uvest će se prijamni ispiti - rekao je ministar Vedran Mornar. Dodao je kako će se uvesti u malom broju škola, primjerice u 15. gimnaziji u Zagrebu. Otkrio je i da će se srednje škole moći zaštititi od neznalica jer će moći odlučiti koliki će im bodovni prag biti potreban za upis.

- Više će se vrednovati i rezultati natjecanja - najavio je. Tako žele riješiti nagomilavanje petica koje je u hrvatskom školstvu, kažu stručnjaci, dugogodišnji problem. Prema ocjenama, čini se, živimo u društvu samih odlikaša.

Lažni odlikaši su dugogodišnji problem

- Bojim se da uvođenje prijamnih ispita ‘samo u nekim školama’ promašuje poantu ovakvog postupka. Svrha prijamnih ispita ne može biti da tehnički olakša odabir učenika koji će se upisati, nego da u cijelosti promijeni paradigmu ponašanja u osnovnim školama koja je trenutačno, nažalost, ‘borba za ocjenu svim sredstvima’. Prijamni ispiti ili, još bolje, uvođenje male mature bilo bi i slanje poruke društvu. U ovom trenutku poruka je da ne moraš znati, samo moraš imati potvrdu. Također, izjava da će se ‘škole moći zaštititi od neznalica podizanjem bodovnog praga’ govori da ministar nije najbolje upućen. Realna istina je da se u škole upisuju prvi na listi i točka. Škola će radije spustiti prag nego riskirati da ne popuni kvotu, a one koje nemaju tih problema, njima prag ni ne treba - komentirao je profesor fizike Dalibor Perković iz udruge Nastavnici organizirano.

Isplati li se organizirati ispit zbog pet bodova?

Dodaje da klasificiranjem po ocjenama ne otpadaju samo ‘neznalice’, nego i učenici iz škola u kojima se ocjene ne dijele šakom i kapom, nego se za četvorke i petice trebaju potruditi i zaraditi ih. Pitanje je i koliko će se srednjim školama isplatiti organizirati testiranja s obzirom na to da bi, prema sadašnjem prijedlogu pravilnika, učenici na prijamnom mogli ostvariti najviše pet bodova i to se kategorizira kao “dodatni element vrednovanja”. Glavni, kao i prethodnih godina, ostaju ocjene. Stručnjaci zaključuju kako bi testiranja bila učinkovita, ali samo ako bi se provodila u većini škola. Mornar se osvrnuo i na toliko kritiziranu “bolonju”, možda i kao rezultat odluke zagrebačkog Ekonomskog fakulteta da napusti takav model studiranja jer titula prvostupnika nije prepoznata na tržištu rada.

- Bolonja je dobra stvar, ali je loše provedena. Studij treba skratiti kako bi što više djece završilo tri godine fakulteta, a da oni najkvalitetniji, njih oko 50 posto idu dalje - tvrdi Mornar.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.