U sljedećoj godini inflacija bi trebala usporiti, plaće rasti više od nje, a imat ćemo i gospodarski rast. Cijene ne bi trebale divljati, a kamate na kredite bi trebale tek blago porasti. I dalje ćemo imati manjak radne snage i morat ćemo je uvoziti. I na tržištu nekretnina pada prodaja po sadašnjim visokim traženim cijenama, pa kako se tržište hladi i kod nas se očekuje spuštanje cijena, pogotovo jer je razlika traženih i realiziranih cijena već izražena. 

To su glavne poruke guvernera HNB-a Borisa Vujčića o gospodarskim očekivanjima za sljedeću godinu. Po velikoj analizi HNB-a, Hrvatskoj ne prijeti recesija jer bi u zadnjem tromjesečju ove godine ipak trebali imati rast, a on bi se trebao preliti i u sljedeću godinu. 

Guverner je poručio da ćemo ove godine imati stopu rasta od 2,6 posto, a sljedeće godine bi trebala biti nešto viša i iznositi tri posto. Što se tiče rasta BDP-a, Hrvatska čak ima i više stope rasta nego u pretpandemijskim godinama, dok eurozona ima niže  i ispod prosjeka. Njemačka ima krizu u građevinarstvu, pa zbog toga pati i dio naše industrije poput drvne, ali i njemačko gospodarstvo bi se trebalo oporaviti. Ali hrvatsko gospodarstvo i ove i sljedeće godine ovisi o potrošnji građana, a najsnažniji doprinos rastu BDP-a je državna potrošnja i to zbog novca europskih fondova. 

- Veći doprinos rastu BDP-a bi imale reforme nego EU fondovi jer oni utječu na produktivnost zemlje – poručio je Vujčić.

Inflacija je ono što jede plaće građana i najviše se osjeti zadnje dvije godine. Nakon rekordne inflacije od 10,7 posto u 2022. godini, rast cijena bi i ove godine trebao biti visokih 8,4 posto, projicira HNB. Ali sljedeće godine bi trebala biti četiri posto, što je upola manje. Ali to znači da će cijene i dalje rasti, a samo što neće imati šokantne skokove kao zadnje dvije godine. Tek 2025. godine, bi inflacija trebala pasti na 2,5 posto.

- Hrvatska je specifična i imala je veliki rast cijena usluga zbog turizma. Također i kod nas kao i zemljama jugoistočne i središnje Europe, veliki udio u košarici ima hrana, pa je inflacija jače izražena. No, vidi se usporavanje cijena hrane, cijene energije, ali i cijene usluga. Zato će inflacija usporiti – poručio je Vujčić koji kaže da je uvođenje eura utjecalo samo na cijenu rasta usluga, ali ne i roba poput hrane. 

No, za razliku od 2022. godine kada je inflacija pojela realne plaće, pa su one unatoč rastu realno vrijedile 2,5 posto manje, ove i sljdeće godine bi trebalo biti drugačije. Ove godine će plaće rasti rekordnih 14,5 posto, a kada se oduzme inflacija, stvarni rast plaća će biti 5,7 posto. U sljedećoj godini će i rast plaća biti manji, ali će biti niža i inflacija, pa bi stvarni rast plaća trebao biti 3,6 posto, što znači da bi opći standard ipak trebao rasti i sljedeće godine, predviđa HNB.

Zaposlenost će ostati visoka, a Hrvatska će i sljedećih godina morati uvoziti radnu snagu. Većeg rasta kamate ne kredite ne bi trebalo biti jer se politika Europske središnje banke tek lagano preljeva na rast kamata na stambene kredite, a na gotovinske hrvatski građani plaćaju manje nego u eurozoni. 

Vujčić je istaknuo da u eurozoni cijene nekretnina padaju, a kod nas se to još ne osjeti. Međutim, osnovni preduvjet za spuštanje cijena je već ispunjen. Ove godine je znatno manje prodaje po visokim traženim cijenama, a i interes stranaca je manji. Iako se kod nas pad cijena nekretnina prelijeva kasnije, očekuje da bi se to moglo dogoditi sljedeće godine.