Vlada je danas ukinula uredbu o ograničenju cijene naftnih derivata, nakon gotovo dva mjeseca, a kao što smo i ranije napisali, cijene benzina i dizela trebale bi pasti.
Kako neslužbeno doznaje portal cijenegoriva.info, spremnik benzina od 50 litara od sutra bi mogao biti jeftiniji za 16,5 kuna.
Prosječni spremnik dizela mogao bi pojeftiniti nešto manje, za otprilike 6,5 kuna.
Pojeftinit će i plin, a prosječni spremnik koštat će oko dvije kune manje.
- Uredba je u potpunosti ispunila cilj svog donošenja i od sutrašnjeg dana njezinim prestankom važenja dopustit ćemo da se maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata formiraju slobodno - rekao je ministar Ćorić na sjednici Vlade i dodao kako se nada da do toga neće ponovno doći, no ako dođe, Vlada će, rekao je, ponovno reagirati.
Posljednja tržišna cijena eurosupera 95 bila je 11,35 kuna prije nego je Vlada ograničila cijenu. Tada je cijena barela sirove nafte bila 82,48 dolara. Sada je cijena barela u petak bila 69,75 dolara. To znači da je cijena pala 18,25 posto, navodi Tin Bašić s portala cijenegoriva.info.
- Cijene barela sirove nafte ne određuju cijene goriva u Hrvatskoj, ali pokazuju smjer kretanja. Vrlo važan čimbenik u određivanju cijene je i marža naftnih kompanija. Naime, prilikom 'zamrzavanja' cijena, odnosno Vlada je ograničila najvišu cijenu naftnih derivata, ministar financija Zdravko Marić kazao je kako je marža naftnih kompanija po litri benzina 1,44 kune - kaže Bašić.
Štern o padu cijena: Teško je davati prognoze
- To je dobra odluka donesena u pravo vrijeme. Ono što me čudi je da se percipira kao odluka o zamrzavanju – po meni je to trebala biti odluka o maksimiziranju cijena – da ona ne može ići prema gore. Ako bi se ponovilo, treba biti odluka o maksimiziranju gornje granice cijene - rekao je za N1 stručnjak za energetiku Davor Štern.
Kaže da je teško predvidjeti bismo li plaćali manje da ograničenja nije bilo.
- Nekakva administrativna kontrola cijena u osjetljivom području kao što su energenti je uvijek potrebna - kaže i dodaje da u državnim financijama postoje potrebe i da svaka država planira prihode na bazi parametara koje može uvesti u fiskalni dio sustava.
- Plivajuće trošarine mogu dovesti do velikog nereda na tržištu. Rigidni model koji mi imamo je dosta dobar, ali neka administrativna ili regulatorna uloga država je potrebna da se ne dozvoli da cijene odu u pravcu jer bi netko htio više zaraditi. Energenti su osnova gospodarstva svake zemlje i njihova cijena i veliki skokovi mogu izazvati lančane reakcije koje mogu dovesti do poskupljenja velikog niza proizvoda - dodao je.
- Toliko je nepoznanica koje nemaju zajednički nazivnik da je teško davati prognoze. Nafta je počela padati, pandemija se širi. Ako se zaustave ekonomske aktivnosti jasno je da će to izazvati pad cijena i potrošnje, a nakon toga ponovno rast. Cijena nafte je pala, ali cijena derivata nije pala. Izloženi smo cijenama na Mediteranu, a svaki distributer u Hrvatskoj ima različite izvore snabdijevanja - rekao je na pitanje o tome hoće li cijene početi padati.
Kaže da plin drži cijenu i nešto malo se stabilizirao. “Vidjet ćemo što će biti sa Sjevernim tokom 2. On može biti oružje za odgovor na političke akcije bilo koje strane”, rekao je zaključno Štern.