Zatvorenici Attice, kaznionice američke države New York, nisu više mogli živjeti u neljudskim uvjetima kakvi su bili u zatvoru pa su se odlučili na pobunu. Tražili su, naime, poboljšanje životnih uvjeta, kao i politička prava. Žalili se na loše uvjete u zatvoru, koji je bio namijenjen za 1200 ljudi, a sadržavao ih je čak 2225. Među ostalim, žalili su se što imaju pravo na samo 1 tuširanje tjedno i samo jednu rolu toaletnog papira po osobi na mjesec.
Vodstvu zatvora nije padalo na pamet udovoljiti zatvorenicima pa je 9. rujna u ranim jutarnjim satima izbila najveća zatvorska pobuna ikad zabilježena u povijesti. Čak 1000 od 2200 tadašnjih osuđenika otkazalo poslušnost zatvorskim vlastima, zauzelo dio zatvora i uzelo oko 42 čuvara za taoce.
Vlasti na čelu sa tadašnjim njujorškim guvernerom Nelsonom Rockefellerom su tijekom višednevnih pregovora pristali na sve osim amnestije za kaznena djela počinjena prilikom same pobune. Odbijanje tog zahtjeva je radikaliziralo dio zatvorenika, koji je zaprijetio kako će likvidirati taoce.
Nelson Rockefeller je stoga odbio otići u zatvor i izravno pregovarati sa zatvorenicima. Nije htio popustiti i strašno se ražestio pa je nakon četiri dana odobrio akciju nasilnog gušenja pobune.
Angažirao je Državnu policiju i Nacionalnu gardu koji su naoružani provalili u zatvor. Tako se na današnji dan prije 45 godina dogodilo masovno krvoproliće. Vlasti jesu ponovno zauzele nadzor nad kaznionicom podignutom 1930. godine, ali je u krvavom okršaju ubijeno 33 zatvorenika i 10 talaca.
U 9 sati i 46 minuta policija je najprije bacila suzavac u dvorište i otvorila dvominutnu vatru. Koristili su i sačmarice koje su dovele do ranjavanja i ubojstva talaca i zatvorenika koji nisu pružali otpor. Posebno povjerenstvo za Atticu je kasnije napisalo u izvještaju da je to bio 'najkrvaviji jednodnevni susret između Amerikanaca još od Građanskog rata.'
Kasnija je istraga pokazala da su sve smrti osim tri bile uzrokovane pucnjima iz oružja pripadnika policije i Nacionalne garde.
Pobuna u Attici je zbog razmjera krvoprolića izazvala brojne kontroverze u američkoj javnosti i postala poznata kao najkrvavija od svih zatvorskih pobuna u povijesti.
Rockefellerov unuk
Inače, Nelson Rockefeller, rođen 1908. godine je bio unuk slavnog milijardera Johna Davisona Rockefellera, najbogatijeg čovjeka u povijesti. Nelson je bio jedan od petero braće Rockefeller koji su naslijedili golemo obiteljsko bogatstvo.
Politički je cijeli život bio jako angažiran pa je čak od 1974. do 1977. godine bio i potpredsjednik SAD-a. Želio je postati i predsjednički kandidat Republikanske stranke, no nije u tome uspio. Bio je na raznim važnim političkim položajima, služio i u Rooseveltovoj , Trumanovoj i Eisenhowerovoj administraciji. Bio je veliki ljubitelj umjetnina, imao je značajnu zbirku.a bio i predsjednik Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku. Osnovao je I Muzej primitivne umjetnosti 1954. godine.