Građanska inicijativa "Istina o Istanbulskoj" najavila je da će od 13. do 27. svibnja prikupljati potpise za održavanje referenduma na kojem bi se građane pitalo jesu li za to da Hrvatska otkaže Istanbulsku konvenciju. Međutim, odvjetnik Mario Vojvodić je u Otvorenom na HRT-u rekao kako će se s referendumskom inicijativom pričekati izglasavanje konvencije u Saboru.
Vojvodić je podsjetio kako je u javnoj raspravi o konvenciji bilo 370 komentara koji su objavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva.
- Četiri petine komentara je bilo protiv ratifikacije Istanbulske konvencije - istaknuo je te dodao kako do danas nije otvorena stručna rasprava u kojoj bi se mogao definirati, protumačiti jedan složeni pojam koji se u njoj pojavljuje - pojam rodne ideologije.
- Moramo biti svjesni da takvi pojmovi nisu jednostavno shvatljivi za veliku većinu ljudi, međutim oni koji su je pročitali znaju da se rod spominje 22 puta, a spol samo četiri. Tek kad Sabor potvrdi ratifikaciju možemo sjesti i dogovoriti pitanje, što, gdje i kako napraviti. Hoće li se ići u referendum ili neke druge oblike pritisaka na vlast - rekao je Vojvodić.
Mato Palić s Katedre ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku kaže kako je dalek put do referenduma - nakon što se formira organizacijski odbor, formulira pitanje, prikupe potpisi i to 10% od ukupnog broja birača u RH, ti se potpisi predaju u Hrvatski sabor koji od vlade zatraži prebrojavanje.
- Ako je broj dovoljan onda se Sabor može obratiti Ustavnom sudu sa zahtjevom za ocjenu sukladnosti referendumskog pitanja s Ustavom Republike Hrvatske. Ako je Ustavni sud zaključio da je pitanje u skladu s Ustavom RH onda se provodi državni referendum. Da bi se sve to dogodilo treba puno toga odraditi prije - pojasnio je Palić.
Prema njegovom mišljenju, kad bi se i skupili potrebni potpisi, ovako formulirano pitanje ne bi prošlo na Ustavnom sudu.
Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu je istaknuo kako je jedan od koraka u proceduri upućivanje pitanja na ocjenu Ustavnom sudu koji provjerava - je li pitanje u skladu sa Ustavom i jesu li ispunjene sve proceduralne pretpostavke da se takav referendum održi.
Kao ključnu stvar naveo je da pitanje kako je sada formulirano nije usmjereno niti na jedno od postojećih mogućnosti raspisivanja referenduma.
- Prema našem Ustavu, referendum se raspisuje o promjeni Ustava, o prijedlogu zakona koji su važni za neovisnost i opstojnost države ili drugo pitanje iz nadležnosti Sabora. Ovako formulirano pitanje jedino bi moglo biti uvedeno pod treću kategoriju, da se radi o pitanju u nadležnosti Hrvatskog sabora. Međutim, to otvara drugi problem jer je Istanbulska konvencija međunarodni ugovor, a nadležnost za sklapanje tih ugovora je stvar Hrvatskog sabora, predsjednika i vlade - rekao je Gardašević te naveo niz pitanja koja se u tom smjeru otvaraju.
Ivana Radačić, članica radne skupine UN-a o diskriminaciji žena, ustvrdila je kako je rodna ideologija izmišljen termin koji počiva na idejama jedine rodne ideologije koju ona vidi - a to je patrijarhalna rodna ideologija.
- Patrijarhalna rodna ideologija zapravo se zalaže za to da se stvara strah da će se raditi na ukidanju rodnih stereotipa. U Istanbulskoj konvenciji ne postoji nikakva rodna ideologija, rod se spominje, ali se ne može izjednačiti s rodnom ideologijom - smatra Radačić.
Dubravko Ljubić, ustavnopravni stručnjak je istaknuo da naš Ustav ne poznaje pojam roda.
- Naš Ustav poznaje samo isključivo spolnu ravnopravnost kao najvišu vrednotu Ustava i temelj za tumačenje Ustava. Članak 3. je izvorište tumačenja svake ustavne odredbe koja postoji u našem Ustavu i članak 14 stavka 1 kaže da na temelju spola ne smije biti vršene nikakve privilegije, ali isto tako niti diskriminacija pa kada te dvije odredbe spojite zajedno, postavlja se pitanje čemu u Istanbulskoj konvenciji izvlačiti iz korpusa samo jednu vrstu žrtava i to po kriteriju spola koji je inače kao pravno relevantan u RH irelevantan. Svaka žrtva, neovisno o tome radi li se o ženi ili muškarcu, djetetu, starcu zaslužuje jednak tretman, jednak kvantum prava s obzirom na status žrtve - smatra Ljubić.
Ljubić je rekao kako nije siguran da je konvencija u skladu s našim Ustavom. Kao pozitivan primjer naveo je Bugarsku, gdje je, nakon što se 67 posto građana izjasnilo protiv Istanbulske konvencije, premijer odlučio povući konvenciju iz procedure te uputio na ocjenu ustavnosti.