Najveća svjetska naftna kompanija, ruski Rosnjeft, ima tajni plan za stvaranje megakompanije. Ključ plana su Ina i Petrol te naše rafinerije u Rijeci i Sisku. Sad sve ovisi o MOL-u.

Prema studiji o regionalnom širenju Rosnjefta, piše Večernji list, kupujući udjele u Ini i Petrolu, Rusi bi stvorili naftnu megakompaniju koja bi imala tisuću benzinskih postaja, više od deset tisuća zaposlenih s jakim tržišnim udjelom na desetak tržišta jugoistočne Europe i zapadnog Mediterana. Sve ovisi hoće li se uspjeti dogovoriti s mađarskim MOL-om oko prodaje udjela u Ini. Što se Petrola tiče, navodno ne bi kupovali više od 25 posto dionica jer Petrol ima kompleksnu vlasničku strukturu. Dovoljno im je i 20 posto dionica da bi imali utjecaj na ključne operativne odluke u tvrtki. Ako se ostvare ciljevi spomenute studije, naftni stručnjak Davor Štern objašnjava za 24sata što bi to značilo za Hrvatsku.

- Rusija nam je uvijek bila sklona. Imaju golemo tržište koje pruža i nama velike mogućnosti. Ako dogovorimo posao kako treba, možemo imati velike kolateralne koristi od toga. Na primjer, Rosnjeft zapošljava 500.000 radnika. Za njih se mogu organizirati zimski odmori u Hrvatskoj jer naša zima je za njih ljeto - kaže Štern.

'Kod njih niskokvalificirani radnici imaju plaću 4000 dolara'

S obzirom na to da je 16 godina radio u Rusiji prije nego je zauzeo vodeću poziciju u nadzornom odboru Ine, jako je dobro upoznat s ruskim poslovima. Dodaje kako se svjetski naftni div posebno brine o svojoj radnoj snazi.

- Rosnjeft vodi potpunu brigu o svojim radnicima koji su na svojim poslovima stotine kilometara udaljeni od gradova. Zbog toga se brinu o tome da ih opskrbe hranom, pićem, odjećom, namještajem i svime što im je potrebno da vode normalan život. Hrvatska može biti i dio svega toga. Isto tako, otvorila bi se i radna mjesta za naše radnike kod njih. S obzirom na težinu posla, niskokvalificirani radnici ondje imaju plaću od 4000 dolara - dodaje Štern.

'Kad dođu na odmor potroše sve što imaju'

Kad je Hrvatska bila pod barikadama, doveo je 3000 ruskih radnika na odmor.

- Ništa im nije smetalo. Bila je zima 1991., a oni su uživali na Pagu i u Crikvenici. Vole dobro jesti i piti i kupili bi sve što im se ponudi. Potroše sve što imaju. Takvi turisti su neprocjenjivi. Nažalost, mi ne nudimo puno toga u postsezoni. Ne bi imali gdje ni popiti kavu, ali kad bi se pametno planiralo, onda bi se trebalo i pripremiti za takve goste - dodaje Štern. Ali kako bi EU reagirao na ruski ulazak u Hrvatsku?

- Nisam primijetio da su stvarali probleme Mađarima s Južnim tokom pa vjerujem da ne bi ni nama. Svakako bi prije trebalo razgovarati s EU i Amerikancima, ali naš interes treba nam biti na prvome mjestu - kaže Štern, koji smatra da bi koristi imale i naše rafinerije.

- MOL-u nije bilo u interesu oživljavati rafinerije jer su to velike investicije, ali za Rosnjeft to ne bi bio problem. Riječka rafinerija povezala bi nas sa Slovenijom, a sisačka bi opskrbljivala ostatak zemlje - zaključuje Štern.