Hrvatska neće dopustiti da postane neformalni hotspot za migrante, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković u Europskom parlamentu (EP) nakon prozivki dijela zastupnika o odnosu hrvatske policije prema ilegalnim migrantima. 

- Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot - rekao je hrvatski premijer i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice , nego da se "hrvatska, europska i buduća granica schengena" štiti sa 6500 policajaca. 

Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima. 

Predsjednica grupe Zelenih Ska Keller u EP-u je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU-om u Strasbourgu govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom. 

Keller je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP-a ustvrdila da se uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a kako hrvatska vlada to nije zaustavila, niti istražila. 

- To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje - rekla je Njemica, pa zaključila: "Hrvatske granice su europske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Ne ćemo okretati glavu od toga". 

Plenković je odgovorio kako hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo. 

- To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti - rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju. 

Među kritičarima hrvatske migrantske politike, većinom iz redova zelenih i s ljevice, bila je i Malin Björk koja je posjetila granicu između BiH i Hrvatske i navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25 tisuća "pushbackova", prislinih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka. 

Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom "vrlo kratkom" posjetu granici i sama vidjela 25 "pushbackova".