Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je u petak u Tallinnu sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom.

 O susretu dvojice premijera izvijestila je Vlada na svom profil računu.

"Suradnici će na stručnoj razini nastaviti razgovore, a poziv za susret u Zagreb i dalje je otvoren", objavila je Vlada.

Plenković u Tallinnu sudjeluje na summitu čelnika EU-a, što je prigoda za cijeli niz bilateralnih susreta, između ostalih i sa Cerarom.
 Na pitanje novinara treba li im posrednik Plenković je odgovorio da "Miro i on nemaju nikakvih problema u razumijevanju, ni na slovenskom ni na hrvatskom".

"Nismo u fazi posrednika, mislim da možemo razgovarati vrlo otvoreno, vrlo jasno razumjeti poziciju i jedne i druge zemlje i u cijelosti se razumijemo. Na kraju će se opet sve svesti na dijalog. Ako smo sad obje članice i EU-a i NATO-a sigurno nećemo ići u zaoštravanje odnosa, nema nikakvog razloga za to, nego treba pokušati riješiti taj problem proistekao iz raspada bivše Jugoslavije", rekao je Plenković.

I Plenković i Cerar imali su odvojene sastanke s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, kojoj su izložili svoja stajališta oko rješavanja pitanja granica.

"Nismo mi sad došli kancelarki na ispovijed, ni on, ni ja. Moramo biti sasvim jasni - to je pitanje koje opterećuje inače po meni izvrsne odnose između Hrvatske i Slovenije i imat ćemo ih i dalje. Bitno je da mi krenemo u rješavanje problema, a to se može jedino dijalogom na temelju pravila međunarodnog prava. Dobra volja i otvorenost s hrvatske strane postoji, a Miro i ja ćemo još ovoga popodneva razgovarati", rekao je Plenković.

Plenković i Cerar susreli su se prvi put nakon sastanka prije desetak dana u New Yorku, kada je Cerar otkazao već dogovoreni dolazak u Zagreb zbog Plenkovićeva govora na Općoj skupštini UN-a.

"Ja stvarno jako pazim što govorim i moram priznati ako pažljivo pročitate govor da malo tko može vidjeti neku oštrinu, nešto novo u odnosu na jasnu, čvrsto definiranu poziciju ne samo moje vlade, nego zadnje dvije vlade i saziva Sabora, predsjednice. Svi smo na istoj crti. Što se tiče odnosa s Cerarom, on je vrlo dobar, prijateljski i neposredan", rekao je Plenković.

Plenković kaže da je Hrvatska protiv Europe više brzina

Hrvatska se u okviru rasprave o budućnosti Europe jasno izjasnila protiv Europe više brzina i stvaranja užih skupina zemalja koje bi išle u dublje integracije, ostavljajući ostale po strani, izjavio je u petak u Tallinu premijer Andrej Plenković.

Plenković u Tallinnu sudjeluje na digitalnom summitu zemalja čelnika EU-a. U četvrtak navečer tijekom radne večere čelnici su razgovarali o planovima za budućnost EU-a nakon izlaska Velike Britanije. Hrvatski premijer u petak je o tome razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, koji koordinira raspravu o tome.

"Za nas je bitno da bilo kakva rasprava o budućnosti Europe bude u formatu svih članica. To je ključ jer ako se izmjesti u neki neformalni format sa strane, gdje ne bismo svi bili za stolom onda riskiramo operacionalizaciju Europe više brzina. Hrvatska u ovoj fazi ima sav interes da bude čvrsto ukorijenjena u institucionalni okvir EU-a, a to je zadaća predsjednika Tuska i mislim da smo se tu sasvim dobro razumjeli i da se međusobno podržavamo", rekao je Plenković novinarima.

Osim s Tuskom, Plenković je razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, talijanskim premijerom Paolom Gentiloneom i još s niz kolega.

Glavna tema digitalnog summita u petak jest kako osigurati da EU bude predvodnik u digitalnoj revoluciji, kako bi se iskoristile sve prednosti koje nudi novo digitalno doba.

Summit je organiziran na inicijativu Estonije, koja u ovom polugodištu predsjedava Vijećem EU-a, i koja se isprofilirala kao jedna od predvodnica u digitalizaciji javnih usluga i gospodarstva.

Plenković je rekao da i Hrvatska ima dosta postignuća u tom području, poglavito kroz projekte e-građani, e-poslovanje naročito u zdravstvu.

Među glavnim preduvjetima za puno korištenje potencijala digitalne revolucije je neomatan prijenos podataka i kibernetička sigurnost.

"Svi su svjesni da su kibernetički napadi ne samo jedna od potencijalnih prijetnji terorizma, nego je to i područje kroz koje se vodi hibridno ratovanje, čiji smo svjedoci, a ponekad i žrtve. Jasno sam rekao da je Hrvaska za slobodu interneta, da je velika odgovornost na internetskim operaterima. Mislim da moramo raditi na informiranju naših ljudi, da budu obazrivi i oprezni kada koriste digitalne usluge i tako spriječe digitalne prijevare", rekao je Plenković.