„Imat će apsolutno puno posrednih benefita, iskustava članica koje su ulazile u eurozonu govore o rastu standarda, ekonomskih aktivnosti, o boljem životu”, rekao je Čuraj u Hrvatskom saboru koji razmatra Zakon o tržištu kapitala i Zakon o kreditnim institucijama koji se mijenjaju zbog uvođenja eura.
„Ako rastu ekonomske aktivnosti, onda raste i prosječna plaća, a onda rastu i mirovine, dakle posredno”, dodao je Čuraj na upit Marijana Pavličeka iz Hrvatski suverenista.
Osobe starije od 65 godina čine 24 posto stanovništva, a njihova mirovina prosječno iznosi oko 350 eura, rekao je Pavliček upitavši koje će oni benefite imati od eura. Ponovio je kako u vremenu najveće krize nije pravi trenutak za uvođenje eura.
„Jedina prednost od ulaska u eurozonu je što će se država moći jeftinije zaduživati, a to je očigledno jedini način funkcioniranja ove Vlade”, ustvrdio je.
I Zvonimir Troskot (Most) drži da nije pravi trenutak za uvođenje eura. Pita kako će rasti plaće ako njihov rast ne proizlazi iz valutne razmjene već produktivnosti rada, te kako će rasti standard građana uz trenutnu inflaciju.
Veća konkurentnost, ukidanje transakcijskih troškova, veća otpornost gospodarstva i financijskog sustava na krize, privlačenje izravnih stranih ulaganja, smanjivanje tečajnih neizvjesnosti, odgovorio mu je Čuraj nabrajajući koristi od eura.
„Ulazak u eurozonu je izrazito opasan u ovom trenutku”, ustvrdio je Troskot ocijenivši da ćemo to skupo platiti.
Boris Lalovac (SDP) kazao je kako ne kaže da je euro sjajan, ali je najmanje loše u ovom trenutku kada svi gube.
„Građanima je bitno da imaju nisku kamatu, da mogu doći do određenog financiranja i da im to ne ugrožava životni standard i ako to brane ovi zakoni - ne vidim razlog protiv”, rekao je Lalovac.
Izmjenama dvaju zakona gdje god se u odredbama pojavljuje kuna ona se konvertira u euro po fiksnom tečaju, s tim da kod sankcija dolazi do zaokruživanja na nižu deseticu pa će primjerice 516,23 eura biti zaokruženo na 510 eura.