Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Vlade održao je konferenciju za medije na kojoj je pojasnio ono što je najavio na sjednici, a to je da će se od sad potpore davati samo određenim sektorima, ali i da će povezati cijepljenje s njihovim dobivanjem.

Ponovio je opet kako je Vlada u ovih skoro godinu i pol na očuvanje radnih mjesta potrošila 11,7 milijardi kuna, odnosno 17 milijardi kad se tome pridodaju i doprinosi.

- To su činjenice. Očuvanje radnih mjesta je dokaz nezaobilazne uloge države i brzine, učinkovitosti, odvažnosti politike naše Vlade da pomognemo kada je to zaista potrebno - istaknuo je dodavši kako je, prema podacima za svibanj, ovu mjeru koristilo oko 35.000 poslodavaca za oko 108.000 radnika.

- Naravno, ne možemo imati bezgranično ove mjere s obzirom da se okolnosti mijenjaju, da cijela Europa ide iz očuvanja radnih mjesta u kreiranje radnih mjesta, da smo u fazi kada su restriktivne mjere praktički svedene na minimum. No, i dalje postoje neki sektori poput ugostiteljstva, koji djelomično imaju restrikcije na snazi, postoje i sektori koji nisu izravno dotaknuti restrikcijama, ali im je objektivno bio onemogućen rad. Zadaća je sada resornih ministarstava, HZZ-a da vodimo dijalog s našim socijalnim partnerima, predstavnicima poslodavaca različitih sektora i da pređemo s horizontalnih potpora na prilagođene sektorske - rekao je dodavši kako to znači da će se one nastaviti, ali ne ovako prema svima kao do sada.

'Naći ćemo rješenje da to bude zakonito i Ustavno'

Podsjetio je kako potpora za mjeru skraćenog radnog vremena iznosi 3600 kuna, koja s otpisom doprinosa doseže gotovo jednak iznos mjeri za očuvanje radnih mjesta od 4000 kuna. I dok država pomaže radnicima, oni ne pomažu njoj u okončanju ove krize, tako nekako smatra premijer. Interes za cijepljenjem pada, doze nam stoje na skladištu, doniramo dodatnih čak 310.000 susjednim zemljama, pa sad Vlada ide u drugu strategiju.

- Što se tiče cijepljenja, mi smatramo da bi bilo fer da ako država u krizi, koju je uzrokovao Covid, osigurava cjepivo i plaće, da svako da neki svoj mali doprinos. Pa ako će netko koristiti potpore, bilo bi dobro da se taj i cijepi. Ministre Beroša i Marića, kao i HZJZ ćemo zamoliti da preciziraju mjere koje će onda donijeti HZZ, kako bismo povezali ta dva procesa - rekao je Plenković izrazivši nezadovoljstvo padom nezainteresiranosti građana za cijepljenjem i činjenicom da cjepivo stoji. 

POLITIČKI I DRUGI MRTVACI Kako Plenković "iskorjenjuje korupciju"? Tako što koalira s Bandićem i njegovim ortacima

Na ponovno pitanje novinara da li to znači da će cijepljenje zaista biti uvjet za dobivanje potpora, Plenković je odgovorio potvrdno. 

- Da, nastojat ćemo to povezati - rekao je. 

Upitan kako to misli napraviti i smatra li da će to biti zakonito i Ustavno, premijer je istaknuo kako će naći rješenje i za to.

- Naći ćemo rješenje da bude jer mislim da mi moramo  povezati te dvije stvari. Ne možemo očekivati dobivanje potpora, a ne dati ni minimalan doprinos zdravstvenoj sigurnosti - naglasio je. 

Podsjetio je na nove sojeve koji se brže šire i koji prijete i dalje. 

- Kada negdje budu žarišta, druge zemlje će biti brze, tvrde i reći će svojim građanima da ne idu u te države ili će po povratku u svoju ići u karantenu. Ja se nadam da se epidemiološki nećemo vratiti u situaciju u kojoj smo bili do sada i da nećemo morati vraćati horizontalne mjere očuvanja radnih mjesta - rekao je.

Naglasio je i kako Vlada nije podbacila što se tiče procesa cijepljenja. 

- U svijetu je umrlo 3,9 milijuna ljudi, što se još mora objašnjavati - pita se premijer i naglašava kako je to pitanje zdravog razuma. 

- Ja sam radikalno protiv potkupljivanja ljudi i nuđenja novca za cijepljenje. To ne dolazi u obzir, pogotovo u situaciji kad nas je to koštalo 34 milijarde kuna - poručio je. 

Novinarku nazvao Milanovićevom glasnogovornicom jer je zatražila reakciju na njegove izjave

Potom se obrušio na novinarku koja ga je upitala za reakciju na izjavu predsjednika Zorana Milanovića da su uhićenja u Zagrebu uslijedila tek nakon izbora i da za to treba pitati upravo Plenkovića, i nazvao ju Milanovićevom glasnogovornicom.

- Ja se nadam da vi, niti bilo tko od vas, nećete biti njegova glasnogovornica. Što se tiče rada pravosuđa, oni u mandatu naše Vlade rade neovisno, samostalno, nitko nema uvide u tajne izvide za razliku od nekih vremena kad je on bio predsjednik Vlade, što je i sam govorio, i ostvaruje rezultate u borbi protiv korupcije, što je ključno. Nema nedodirljivih. To što on misli, a vidim da nije jedini, da je to moglo biti prije izbora, ali da se nije smjelo, ne znam odakle takvi zaključci - rekao je.

Na pitanje ne frustrira li ga kao građanina ove zemlje da se tek procesuira nešto što se događalo još 2019, Plenković je istaknuo kako se kriminalističke istrage ne vode u pet minuta. 

- To su nebuloze. Sasvim je očito iz priopćenja DORH-a da su to  predmeti kojima su se ta tijela bavila mjesecima. I došli su u fazu kada su procijenili da mogu ići korak dalje i to tako funkcionira. Pa ne rade se kriminalistička istraživanja u pet minuta. Ako je nešto bilo protuzakonito, i to će procesuirati. Moramo se držati temeljnih načela, svatko mora raditi svoj posao, a u načelu je dobro da to rade po zakonu svi - rekao je.

'Ne utječe Vlada na marketing novina'

Upitan za komentar na mađarskog premijera Viktora Orbana, Plenković je istaknuo kako Mađarska ima nešto drugačiji pogled na europsku arhitekturu nego Hrvatska.

- I činjenica da Orban objavljuje ove oglase u dnevnim listovima niza zemalja EU, on nastoji predstaviti svoju poziciju. Mi se s njim oko niza tema ne slažemo. Što se tiče proširenja EU, mislim da je Ministarstvo vanjskih poslova već dalo neko priopćenje, on može favorizirati neku državu, u ovom slučaju Srbiju, a mi smatramo da mnoge naše susjedne zemlje imaju perspektivu za proširenje EU i u tom procesu ćemo im pomoći uz ispunjenje nekih kriterija - rekao je.

Ne vidi ništa sporno u njegovim objavama u našim medijima. 

- Što je sporno ako netko plati oglas? Nećemo valjda sprječavati nekoga da objavljuje oglase? Nije to prvi put. Svako je malo netko od europskih dužnosnika u našim novinama objavljivao ili autorske članke ili oglas. Ali to nije stvar na Vladi nego na novinama koja je primila novac da to objavi. Ne utječe Vlada na marketing novina - poručio je ponovivši kako ne vidi ništa tu sporno.