Na početku razgovora voditelj RTL Direkta Zoran Šprajc ministra financija Zdravka Marića pitao je čemu ovi tjedni neizvjesnosti, je li to bila neka igra.

- Ovo nije igra niti kakav blef. Govorimo  o vrlo ozbiljnim stvarima: lijekovi, zdravlje ljudi, zdravstvo. Ne samo 3,6 milijardi u iduća tri mjeseca, uključujući travanj, svibanj i lipanj, nego do kraja godine u odnosu na onih originalno predočenih 2,7 prema zdravstvu. Gotovo 10 milijardi kuna koji će samo osigurati da dovedemo rokove plaćanja u još uvijek iznad zakonom propisanih, ali stabilnih tih 120 za ljekarne, 180 za bolnice i zato sam i rekao, između ostalog, danas da do kraja godine mislim da trebamo s ovim stvarno podvući crtu i sljedeći korak apsolutno treba biti prije svega troškovno rashodna strana proračuna zdravstva - rekao je uvodno Marić.

Na pitanje kako se Vlada uopće dovela u ovu situaciju nakon što su veledrogerijama u prosincu uplatili gotovo dvije milijarde kuna, odgovorio je kako nije stručnjak za zdravstvo, ali gleda financijski brojke i pokazatelje.

'SVE OVISI O COVIDU' Marić: Oporavak gospodarstva očekujemo 2022., a aktivnosti poput turizma ne prije 2023.

- Oni su, nažalost, sve ovo vrijeme pokazivali, zato sam stalno apostrofirao i napominjem pa i danas da problem veledrogerija kamo sreće jedini i da kamo sreće da je postojeći dug jedini problem jer, nažalost, novi nastaje. Da u ovom trenutku imamo situaciju da novi dug ne raste danas ne bi bilo 3,6 milijarde u tri mjeseca nego 6,3 milijarde u isti čas- rekao je Marić naglasivši da ne možemo imati situaciju da u godini covida, kada je sve fokusirano na covid, a svi ostali operativni i ini zdravstveni zahvati ili usluge su u značajnom padu, imamo povećanje potrošnje lijekova.

Šprajc je potom rekao kako je lijepo da su vratili barem dio duga veledrogerijama i da su našli 600 milijuna kuna za covid dodatak umirovljenicima. Upitao ga je odakle ti novci i je li to isto ide u deficit.

- To će za sada ići iz preraspodjele, što se tiče mirovinskog sustava, ali u konačnici ćemo naći, siguran sam, kao što je neke druge stavke u pravilu te vrste ušteda iz svih proračunskih - rekao je Marić. Dotaknuo se i moratorija na kredite bankama i građanima koji ističe ovih dana.

DUŽNI VELEDROGERIJAMA 6,5 MLRD KUNA 'Cijenu lijeka formiraju tako da zbroje cijenu u tri usporedive zemlje pa podjele na tri, ali...'

- Uvijek kada ističe neka mjera, uvijek možemo očekivati, s jedne strane i nervozu, a s druge strane i aktivnost. Cijelo vrijeme razgovaram s bankama i banke uvjeravaju da će pristupiti individualno klijentima kada vide da su stvarno u nekim problemima, da probaju naći nekakav način jer mislim da nije i bankama u interesu da netko ode u default - odgovorio je. Najavio je i veći deficit.

- HNB je nedavno povećao projekciju na 5,9. Mi ćemo za dva tjedna izaći sa projekcijama i naša će također biti nešto blago povećana, nisam siguran toliko. Bio je veliki pad prošle godine od 8,4 posto, dakle imamo bazni efekt. S druge strane indikatori s kojima sad trenutno raspolažemo u prvom tromjesečju ove godine su nešto bolji, a s druge strane očekujemo efekte Nacionalnog programa oporavka. Međutim paralelno s tim, vratit ću se na onu našu prvu temu, bez obzira na povećanu stopu rasta za ovu godinu, nažalost će deficit bit veći- najavio je Marić. Rekao je i da će država svima koji očekuju povrat poreza isti početi isplaćivati u drugom tjednu svibnja, odnosno od 10.svibnja.