Javnost je napokon ugledala dugo čekani dokument Povjerenstva za sučeljavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Trideset stranica teksta dočekano je, s desnice i ljevice, jednoglasnom osudom, čiji je na trenutke histerični ton dao naslutiti kako su mnogi više bili zainteresirani za pobjedu u “povijesnom duelu” nego za meritum stvari.
Ovaj tekst - koji je dr. Sanja Barić nazvala “draguljem humanosti” - jasno stavlja do znanja da “Za dom spremni” nije stari hrvatski, nego ustaški pozdrav, zauvijek je zabranjena kokarda, kao što je zauvijek skinut s dnevnog reda suludi pokušaj stigmatizacije zvijezde petokrake. Ostaje dvojba hoće li toleriranje pozdrava “Za dom spremni” u nekim prigodama, iako je osmišljeno kao iznimka, biti iskorišteno kao univerzalno opravdanje (iskustvo nas upućuje na oprez), no to treba ostaviti praksi, sudskoj i društvenoj. Iz samog dokumenta jasno je vidljivo da Vijeće ovaj pozdrav smatra danas, kao i u Domovinskom ratu, protivustavnim, no dopušta iznimku - a sve što nije opravdana iznimka smatra nedopustivim.
Propusti nadležnih
Vlada je na taj način - nadajmo se - skinula s dnevnog reda problem koji nas je mučio, opsesivno i štetno, desetak godina. Povijest je vraćena povjesničarima. Evo dijelova dokumenta koji su mnogi komentirali “naslijepo”, bez čitanja.
- Primjeri spornih obilježja mržnje su fašistički rimski pozdrav, tzv. Hitlerov pozdrav uz riječi “Sieg Heil”, nacistički znak kukastoga križa, nacistički znak “SS”, četnička kokarda, ustaško “U“, ustaški pozdravi “Za dom i poglavnika” i “Za dom spremni” - piše u tekstu.
Iznimke za pozdrav 'Za dom spremni'
U dokumentu dalje piše kako je Ustavni sud izrijekom utvrdio da je nedvojben “karakter NDH kao negacije temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske”. Vijeće se pozvalo i na presudu Visokog prekršajnog suda u kojoj je utvrđeno da “...uzvik ‘Za dom’ uz odzdrav ‘Spremni’ simbolizira službeni pozdrav u vrijeme totalitarnog režima NDH te kao takav predstavlja rasističku ideologiju, prezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske i etničke pripadnosti te trivijaliziranje žrtava zločina protiv čovječnosti...”. Pozdrav “Za dom spremni” djelomično je ipak izuzet iz bezuvjetne zabrane.
- Uslijed propusta nadležnih tijela taj se pozdrav već više od četvrt stoljeća de facto i de lege vezuje (i) uz Domovinski rat. To danas u društvenim raspravama služi (i) kao dokaz da je značenje spornog pozdrava, proizašlo iz ustaškog režima, zbog njegova korištenja u kontekstu pravednog i legitimnog Domovinskog rata i samo ...postalo višeznačenjsko (pa bi ga zbog toga trebalo izdvojiti i podvesti pod režim višeznačenjskih spornih obilježja). Ta teza nije prihvatljiva jer ne uzima u obzir činjenicu da je i u doba Domovinskog rata taj pozdrav bio suprotan Ustavu, ali je izostala odgovarajuća službena reakcija, pa se danas s tim pozdravom suočavamo kao s datošću - piše u tekstu pa se zaključuje:
- U opisanim specifičnim okolnostima moglo bi se razmotriti uvođenje iznimke kada je riječ o javnoj uporabi pozdrava ‘Za dom spremni’. Racionalno je zaključiti da bi ta iznimka trebala biti sadržana u propisima kojima se uređuju prava hrvatskih branitelja, a mogla bi ići u dva smjera.
Pročitajte sve prije konačne ocjene
Prvo, ako su pojedine hrvatske vojne formacije, prvotno osnovane izvan regularnih obrambeno-redarstvenih postrojbi RH, nesmetano koristile taj pozdrav kao ‘službenu’ oznaku na svojim zastavama, grbovima itd. u razdoblju od 1991. do 1995. godine, ne bi postojala obveza uklanjanja spornog pozdrava s tih insignija...Drugo, buduća dopustivost javne uporabe spornih vojnih insignija morala bi se striktno vezati uz događaje na kojima se, na javnim mjestima (uključujući groblja), odaje poštovanje braniteljima koji su poginuli za RH boreći se pod tim insignijama.
Izvan navedene iznimke, uređenje tog pozdrava i dalje bi bilo istovjetno uređenju svih ostalih spornih obilježja mržnje... piše u odluci komisije.
Stručnjakinja za ustavno pravo, dr. Sanja Barić, nazvala je ovaj dokument “draguljem humanosti” i preporučila svima da konačnu ocjenu o njemu izreknu tek nakon što ga pročitaju.
Jesu li mjere provedive u zakone
- U svojstvu ustavnog pravnika, zatim građanina RH i, konačno, čovjeka mogu dati jedinstvenu ocjenu: radi se o rijetko viđenom kvalitetnom dokumentu, rijetko kvalitetnog sadržaja, teksta i konteksta.
Neobično rješenje, kojeg zovemo “službena tolerancija inače neustavne prakse” ustavnopravno je dozvoljeno, upravo zbog iznimno uskog i vrlo preciznog dosega.
Sanja Barić misli da bi Ustavni sud mogao reagirati posebnim priopćenjem, tzv. Izvješćem Ustavnog suda, kako bi rekao da se slaže sa zaključcima vijeća, ali će i njihova šutnja značiti slaganje.
- Hoće li se dalje postupati prema preporukama vijeća, ovisi o tome hoće li Vlada i Sabor prihvatiti tu vrstu preporuka i dati im pravnu snagu - kaže dr. Barić.
Anto Nobilo misli da nešto što je protuustavno ne može nikad biti ustavno.
Krunislav Olujić, bivši predsjednik Vrhovnog suda, nije oduševljen tekstom:
- To vijeće nije odgovorilo ni na koje važno pitanje. Poslužilo je kao smokvin list Andreju Plenkoviću, koji se nije suočio s naslijeđem desne frakcije u svojoj stranci. NDH je bila zločinačka država, koja ne zaslužuje nikakve relativizacije. Kad bi se odluke ovog vijeća pokušale pretočiti u odgovarajući pravni tekst, to bi bio neizvediv zadatak, a posve je nezamislivo i kako bi suci mogli donositi odluke unutar tih okvira - zaključuje Olujić.
Bilo kako bilo, povijest je sad - nadajmo se trajno - vraćena stručnjacima. Zato politiku treba vratiti političarima. Hrvatska je u lošem stanju. Krajnji je tren za ozbiljne reforme. Vlada mora početi smanjivati javni sektor i rješavati se kronične bolesti “uhljebništva”. Albanija je dramatično srezala broj općina, a mi još čekamo! Sudstvo bi trebalo resetirati tako da iz njega iskorijenimo “sinkope”, ili ih bar pretvorimo u rijetku iznimku.
Trebaju nam projekti i zaposlenost
Opsesivna sklonost kupnji skupih limuzina - bez ikakve korelacije s rastom blagostanja u državi - također je pojava koja zaslužuje iskorjenjivanje. Guljenje krumpira za teška nedjela, namještanje natječaja itd. treba ukinuti. Ovim potezom Vlada je skinula s dnevnog reda teški sukob oko povijesti i omogućila društvu posvećivanje budućnosti. Ako je to prvi, a ne i jedini korak, super!