Predsjedništvo SDP-a u ponedjeljak poslijepodne raspravljat će o raspisivanju izbora za predsjednika stranke, o čemu bi konačnu odluku trebao donijeti Glavni odbor SDP-a, koji će se, po neslužbenim informacijama, vjerojatno sastati u subotu, 16. siječnja.

U ponedjeljak je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina potvrdio svoju kandidaturu za predsjednika stranke koju je najavio još u lipnju 2014. godine kada iz SDP-a isključen Slavko Linić. 

Svoju kandidaturu Komadina će službeno potvrditi večeras nakon što se prvo obrati kolegama na sjednici Predsjedništva.

- Važno je tko je kapetan broda, ne zbog tog kapetana, nego radi smjera, sadržaja i načina kako brod plovi. Rijeka je glavna SDP-ovska luka već 25 godina. SDP mora imati lijevi smjer, a ne liberalni. SDP mora biti decentraliziran i demokratski, bez autokrata i makijavelizma. SDP se treba mijenjati, biti bolji i jači. Ovaj SDP gubi povjerenje i treba mu novi smjer - rekao je Komadina, a prenosi Novi list.

Rekao je i da se zalaže za participaciju članstva u kreiranju izbornih lista, te da se pravilo "jedan član-jedan glas" koristi na svim razinama u stranci.

- Ako SDP bude demokratski iznutra, tada će biti i Hrvatska. Moj credo je: SDP to nisam ja, to smo mi, zaključio je Komadina.

Izbor predsjednika SDP-a početkom ožujka?

Izbore za predsjednika SDP-a, po stranačkom statutu, raspisuje Glavni odbor i moraju se održati najranije 45, a najkasnije 90 dana od donošenja odluke o raspisivanju.

Glavni odbor, pak, saziva njegov predsjednik, a na toj je dužnosti Josip Leko, koji je proteklih dana izjavljivao kako idućeg vikenda neće biti u Hrvatskoj te kako će o sazivanju sjednice odlučiti nakon što na sjednici Predsjedništva sasluša sve argumente.

Osim 16. siječnja, kao mogući datum sjednice Glavnog odbora u stranci se spominje i naredna subota, 23. siječnja.

Kad god da se održi, Glavni će odbor raspravljati o rezultatima koje je stranka ostvarila na parlamentarnim izborima, u ozračju u kojem je dio SDP-ovih dužnosnika, prvi među njima splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, predsjednika Zorana Milanovića i kompletno vodstvo stranke javno pozvao da podnese ostavku.

U prilog svom zahtjevu, Milanovićevi kritičari navode kako je SDP pod njegovim vodstvom izgubio troje izbore, a prozivaju ga i za autokratsko vođenje stranke.

Istodobno, dio Milanovićevih oponenata protivi se ideji sazivanja izbora u najkraćem mogućem statutarnom roku, koji, ako se odluka o raspisivanju izbora donese 16. siječnja, pada početkom ožujka. Iz toga iščitavaju Milanovićevu namjeru da umanji šanse za stvaranje jedinstvene fronte u stranci koja bi iznjedrila protukandidata koji bi dobio širu potporu i mogao ugroziti Milanovićevu poziciju.

Milanovićevi pobornici odgovaraju, pak, da izbori trebaju biti što prije, kako se stranka ne bi predugo bavila sama sobom, u trenutku kada njihovi politički oponenti sastavljaju vladu s Mostom.

Sam Milanović najavio je kako će se ponovo kandidirati za predsjednika SDP-a, kojem je na čelu osam i pol godina, a osim njega, kandidaturu za predsjednika zasad je najavio samo Zlatko Komadina.

Hoće li biti još kandidata za tu dužnost saznat će se vrlo brzo nakon raspisivanja izbora, budući da svi koji to žele po Statutu svoju kandidaturu moraju istaknuti u roku od sedam dana, a da bi im ona postala valjana, u narednih 30 dana moraju prikupiti potpise najmanje 1000 članova stranke.

Predsjednik SDP-a bira se neposredno, sustavom "jedan čovjek - jedan glas", kroz jedan ili dva izborna kruga.

Rok od tjedan dana od raspisivanja izbora za isticanje kandidature imaju i pretendenti na druge stranačke dužnosti, koji također moraju prikupljati potpise članova stranke, u broju koji ovisi o dužnosti na koju će se kandidirati, a bira ih stranačka konvencija, koja se održava 14 dana nakon izbora za predsjednika stranke.