Kad sam počeo voditi muzej 2012., došao mi je pod ruku novinski članak talijanske policije koja je pripremila jednu takvu putujuću izložbu krivotvorina kroz Italiju i bila je dobro posjećena. Tad još nismo imali takve zbirke pa sam došao na ideju da bi to trebalo sakupljati. Ne da slavimo krivotvoritelje, nego u edukativne svrhe, ispričao je voditelj Muzeja policije Željko Jamičić odakle mu ideja.
Do 2009. godine odlukom sudova krivotvorine su se uništavale kako se ne bi ponovno pojavile na tržištu. Danas se takvi predmeti dodjeljuju Muzeju policije kao izlošci čija je svrha osvijestiti i poučiti građane kako ne bi nasjedali na prijevare.
- Ne znamo tko ih točno naručuje, mislim da se tu dosta igra na naivnost građana. Ljudi misle da se ulaganjem u umjetnine štedi novac, no nisu dovoljno kritični i nemaju dovoljno znanja o tome što kupuju – rekao je Jamičić.
Objašnjava kako najčešće “padaju” na glamur koji prati sliku pa često kupe lijepo i bogato uokviren plakat s kalendara. Bogati drveni okvir izvana, pozlaćeni paspartu oko slike i staklo preko toga, kaže, nisu garancija da je riječ o autentičnom djelu.
- Upoznajte prije stil autora, njegove crteže i motive. Tražite dokumentaciju. Provjerite tko je bio prijašnji vlasnik i račune o trgovini. Pogledajte sliku i sa stražnje strane, ako je baš sve sterilno i čisto malo je čudno, provjerite datira li okvir iz vremena kad je rađena slika – poručuje Jamičić potencijalnim kupcima. Dodaje kako se najvažnije informirati, otići u neku galeriju i konzultirati se s povjesničarom umjetnosti ili galeristom. Krivotvoritelji najčešće gledaju samo prednju stranu. Bitno im je da vizualno slika bude što sličnija stilu autora, no često zaborave na druge važne detalje – platno, okvir, kvalitetu drveta i pigmenta. Zanimljiva je situacija s krivotvorenim radom Borisa Bućana “Žar ptica”. Podloga i potpis su originalni, ali netko je nadrljao žar pticu, neki drugi Bučanov motiv preko originala – rekao je. Sam Bućan ovdje je utvrdio kako je riječ o krivotvorini. Osim “djela” domaćih autora, poput Ede Murtića, Ivana Lackovića Croate, Ivana Rabuzina, Borisa Bućana, Miljanka Stančića i Dušana Džamonje, na izložbi su se našli i “radovi” Salvadora Dalija, Amadea Modiglianija i Pierre-Augustea Renoira. Izložba krivotvorenih umjetnina “Ljepota lažnog sjaja” danas zatvara svoja vrata u palači Herzer Gradskog muzeja u Varaždinu, ali nastavlja sa svojom “turnejom”. U prosincu stiže u Bjelova