Neugodan miris širi se dijelovima grada Zagreba, a podaci sa svih zagrebačkih postaja u okviru mreže za praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj jutros ukazuju na povišene koncentracija lebdećih čestica PM2.5 i PM10.
Iz Grada Zagreba kazali su nam kako nemaju informaciju da je bilo takvih problema niti u utorak niti u srijedu. - Povišen broj lebdećih čestica mogao bi se dovesti u vezu s meteorološkim prilikama, kao i početkom sezone grijanja u dijelovima grada - potvrdila je za N1 dr.sc. Gordana Pehnec s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
"Sve smrdi, od Ravnica do Pešće", "Travno i Dugave također", "Smrdi i Trešnjevka", "Maksimir također. Ne bi ni skužio da nisam izašao iz tramvaja. Mislio sam da sam negdje stao u izmet", "Yes, koma je, došli sad izvana i uvuklo se i u stan. Ne znaš je l' pametnije zatvorit se u to ili se naviknut. Živjet ću u uvjerenju da dolazi iz ZOO-a" - neki su od brojnih komentara na Redditu u utorak navečer.
- Cijeli dan smrdi po nekakvom gnoju. Kao da prolazite kraj neke farme, ali sve je to pomiješano s mirisom paljevine - kažu nam Zagrepčani.
Što točno smrdi
Umirovljeni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono za Jutarnji list je povezao onečišćenje zraka i smrada.
Jučerašnje pogoršanje kvalitete zraka u Zagrebu, smatra Grisogono, treba promatrati u kontekstu dugotrajnog razdoblja vrlo slabog strujanja zraka i stabilne atmosfere. Takvi meteorološki uvjeti, upozorava, pogoduju zadržavanju i nakupljanju onečišćenja pri tlu.
- Sinoptička situacija je takva da imamo dugotrajni blocking, odnosno svojevrsno začepljenje u strujanju zraka - objasnio je Grisogono. Dodaje kako je vjetar tijekom duljeg razdoblja bio vrlo slab, u prosjeku ispod dva metra u sekundi, što je trajalo više od dva tjedna. Takvi uvjeti otežavaju prirodno miješanje zraka. Kada nema dovoljno vjetra i vertikalnog strujanja, onečišćujuće tvari ostaju zarobljene u nižim slojevima atmosfere, osobito u urbanim sredinama.
Grisogono pritom upozorava da Zagreb i dalje nije u potpunosti riješio problem izvora onečišćenja. Uz promet i druge urbane izvore, količina otpada i potrošnja energije rastu, dok infrastruktura, prema njegovu mišljenju, ne prati dovoljno brzo promjene u gradu.
- Imamo sve više velikih automobila, proizvodimo sve više i više otpada, a nemamo infrastrukturu koja bi to pratila. Nema dovoljno političke volje da se riješe ključne stvari za nove generacije - rekao je.
Prema Grisogonu, dugoročno zatopljenje već mijenja ritam godišnjih doba i utječe na ranije povećanje razina onečišćujućih čestica koje utječu na ovakve neugodne mirise.
- Sve kreće ranije, sve sezone kreću ranije, a to znači da zima mora platiti - kaže, opisujući trend u kojem su razdoblja hladnog vremena sve kraća i isprekidanija, uz povremena kratkotrajna jača zahlađenja. Jučerašnji zagrebački smog tako, prema njegovu tumačenju, nije moguće svesti samo na jedan izvor onečišćenja.