Prijedlogom državnog proračuna za 2027. godinu, koji je u subotu Vlada uputila u Sabor, predviđa se ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 37,3 milijarde eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 41,5 milijardi eura.
Ukupni planirani prihodi veći su za 710 milijuna eura u odnosu na plan proračuna za ovu godinu nakon rebalansa, a uslijed daljnjeg povećanja gospodarske aktivnosti i daljnjeg povećanja prihoda od poreza i doprinosa, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić na sjednici Vlade.
Planirani rashodi u 2027. su veći za 879 milijuna eura u odnosu na ovu godinu, što proizlazi iz rasta prava umirovljenika usred indeksacije, rasta prava zaposlenih u javnom sektoru, kao i općenito porasta socijalnih davanja, naveo je Ćorić.
Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast od 2,1 posto u 2027. godini, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 2,3 posto. Pritom bi glavni pokretač rasta BDP-a u idućoj godini trebala biti osobna potrošnja, kao i bruto investicije u fiksni kapital, rekao je Ćorić.
Kazao je da investicijsku dinamiku podupiru i europska sredstva, pa se tako u 2027. iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027. očekuje 3,4 milijarde eura, što je 25 posto više u odnosu na ovogodišnji plan. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) očekuje se 0,9 milijardi eura, što je 70 posto manje u odnosu na 2026., s obzirom na to da je taj financijski instrument u završnoj fazi.
U idućoj godini se očekuje daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 55,3 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao iznositi 2,9 posto, isto kao i u 2026. godini, čime će biti zadovoljeni kriteriji iz Maastrichta.
"Ovakvom strukturom proračuna inzistiramo na održanju fiskalne discipline", istaknuo je Ćorić.
Inflacija bi u 2027. trebala usporiti na prosječnih 2,7 posto, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 0,8 posto, što je ipak sporije od jedan posto koliko se predviđa u ovoj godini.
Blago usporavanje odraz je realnih tijekova gospodarske aktivnosti i očekivanja, ali i trajnih ograničenja na strani ponude rada, naveo je Ćorić u prezentaciji.
Jačanje socio-ekonomskog statusa građana
Prema Ćorićevim riječima, prijedlog proračuna nosi snažan razvojni, ali i socijalni karakter, pa se tako na jačanje socio-ekonomskog statusa građana odnosi 22,2 milijarde eura, od čega se 11,2 milijarde odnosi na mirovine i mirovinska primanja, 9,2 milijarde eura na plaće zaposlenih u državnoj i javnoj službi, a 1,8 milijardi eura na socijalne naknade.
Ministar financija je izvijestio i da se na mjere populacijske, obiteljske i demografske politike odnosi 1,1 milijarda eura, što uključuje i 655,9 milijuna eura za rodiljne naknade i opremu za novorođene.
U priuštivo stanovanje i poboljšanje uvjeta stanovanja u idućoj godini će se uložiti 231,7 milijuna eura, a u razvoj sporta 193,6 milijuna eura.
Apostrofirajući strateške i razvojne prioritete, Ćorić je istaknuo da se u 2027. u obrambenu sposobnost i sigurnost kani uložiti 1,5 milijardi eura, a u prometnu i komunalnu infrastrukturu te regionalni razvoj 1,4 milijarde eura. U istraživanje i razvoj te konkurentnost gospodarstva uložit će se 0,6 milijardi eura, jednako kao i za zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu, a 0,2 milijarde eura u projekte energetske učinkovitosti te prilagodbe klimatskim promjenama.
Spomenuo je i daljnja ulaganja u protupotresnu obnovu, koja su u idućoj godini planirana u iznosu malo manjem od 500 milijuna eura.
Najviši planirani rashodi se odnose na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, 14,2 milijarde eura. Slijedi Ministarstvo zdravstva s 5,1 milijardom, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s 4,9 milijardi eura, pa Ministarstvo financija s 3,8 milijardi, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s dvije milijarde eura itd.
Ćorić je napomenuo da umanjenje stavki pojedinih ministarstava isključivo proizlazi iz dovršetka aktivnosti na realizaciji programa iz NPOO-a, a dobrim dijelom i zbog dovršetka projekata protupotresne obnove.
Izvanproračunski korisnici s manjkom u idućoj godini
Kada je riječ o izvanproračunskim korisnicima, predviđa se da će njihov ukupni manjak u 2027. iznositi 21,5 milijuna eura.
Pritom se po Ćorićevim riječima "najveći iskoraci u potrošnji sredstava", uslijed investicijskih ciklusa, predviđaju za Hrvatske ceste i Hrvatske vode. Hrvatske ceste bi trebale poslovati s manjkom od 174,7 milijuna eura, Hrvatske vode od 69,3 milijuna eura, dok bi, s druge strane, Hrvatske autoceste trebale ostvariti višak od 134,5 milijuna eura.
Vlada je usvojila i izmjene odluke o proračunskom okviru za razdoblje 2027. - 2029.
Po Ćorićevim riječima, uslijed promjene vanjskih i unutarnjih makroekonomskih i geopolitičkih čimbenika te promjena u zakonodavnom okviru, mijenja se ukupna visina rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, koji se u odnosu na važeću odluku povećavaju - u idućoj godini za 1,5 milijardi eura, u 2028. za 1,52 milijarde eura te u 2029. za 1,8 milijardi eura.
Također, u saborsku proceduru je upućen i konačni prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2027. godinu, po kojem je definirana mogućnost zaduživanja državnog proračuna do 9,7 milijardi eura, uz otplatu glavnice državnog duga planiranu na razini od 5,8 milijardi eura.
Nadalje, naveo je Ćorić, mogućnost zaduženja izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi do 442,5 milijuna eura, uz otplatu glavnice njihova duga projiciranu na 240,1 milijun eura.
Godišnja vrijednost novih jamstava za 2027. iznosi do 440 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi do 285 milijuna.
Postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.