Hrvatska psihijatrica iz Švedske o slučaju Jankomir: ‘Zgrožena sam tim postupanjem, kao liječnica i kao čovjek’. Za 24sata govori kako se u Švedskoj postupa s agresivnim pacijentima
News
Komentari 86
Hrvatska psihijatrica iz Švedske o slučaju Jankomir: ‘Zgrožena sam tim postupanjem, kao liječnica i kao čovjek’. Za 24sata govori kako se u Švedskoj postupa s agresivnim pacijentima
I u Švedskoj imamo problema u zdravstvu, ali sigurnost pacijenata riješena je na najbolji mogući način, kaže nam hrvatska psihijatrica koja godinama radi u psihijatrijskoj bolnici u Švedskoj, svakodnevno suočena i s agresivnim pacijentima, pa i s počiniteljima kaznenih djela. Zgrožena je snimkom iz Jankomira.
- Edukacija je nužna, ali ne postoji edukacija koja će od nečovjeka napraviti čovjeka niti od psihopata stvoriti empatičnu osobu. Razumijem da su u određenim situacijama fizičko sputavanje i primjena sile neizbježni te da takve intervencije ponekad mogu rezultirati i ozljedama i greškama. Ali držati jastuk na glavi osobe toliko dugo i udarati je šakama... Činjenica je da neki ljudi biraju rad s ranjivim i nezaštićenim skupinama upravo zato što im takvo okruženje pruža priliku za iskazivanje moći i njezinu zlouporabu - kaže liječnica uz uvjet anonimnosti.
Prostorija u kojoj je Periš, pojašnjava, a osobito krevet, očito nisu bili primjereno prilagođeni za sigurno provođenje sputavanja i primjenu terapije.
- Kod snažne osobe koja se nalazi na malom krevetu s kotačima ni lanci ni remenje ne moraju osigurati potrebnu stabilnost. Pokreti pacijenta mogu pomicati krevet i onemogućavati primjenu terapije, što može dovesti do eskalacije situacije i potrebe za dodatnom fizičkom silom osoblja. To, naravno, ni na koji način ne opravdava neprimjereno ili nasilno postupanje - kaže liječnica.
U Švedskoj imaju sobe u kojima je krevet “pričvršćen” za pod i, kad fiksiraju trup i udove, nema potrebe za ostalim. Za pljuvanje pacijenta postoje maske i zaštita za osoblje. Opasnog pacijenta stavljaju samog u sigurnu sobu, a onda osoblje uzima zaštitnu opremu - maske, kacige, štitove, te ulazi k njemu, ili zovu policiju, koja pacijenta sputa.
- Jastuk? Ne trebaš biti medicinar da shvatiš kako takvo nešto ne dolazi u obzir, a pogotovo toliko dugo - kaže zgrožena liječnica.
Glavu je moguće, dodaje, fiksirati na siguran način ako je potrebno, za što je potrebna edukacija osoblja. Ako je pacijent sputan dulje, daju mu i terapiju protiv stvaranja ugrušaka u krvi. U Švedskoj, ako je pacijent nasilan, unaprijed dogovaraju koliko će djelatnika sudjelovati u razgovoru ili pokušaju razgovora, gdje će tko stajati, kako će pacijentu pristupiti te kako će osigurati mogućnost pravodobne reakcije u slučaju eskalacije. Praktične vježbe organiziraju se više puta tijekom godine. Tada djelatnici simuliraju situacije u kojima jedan član osoblja preuzima ulogu agresivnog pacijenta, a ostali uvježbavaju načine pristupa, komunikacije, smirivanja i postupanja u slučaju eskalacije.
- Jednako je važna prevencija. Sigurnost se ne smije početi osiguravati tek kad agresija eskalira. Ona mora biti dio organizacije rada, procjene rizika i prostornog uređenja psihijatrijskih odjela. Primjerice, kad pacijent već pri dolasku pokazuje izrazito agresivno ponašanje i kada donesu odluku o prisilnoj hospitalizaciji, primjenjuju se unaprijed definirani sigurnosni postupci - kaže liječnica.
Također, za situacije u kojima je potrebno primijeniti prisilnu terapiju ili fizičko sputavanje postoje jasno definirani postupci. Koriste se posebni, za tu namjenu prilagođeni, kreveti i sustavi za sputavanje, koji omogućuju sigurniju primjenu mjere, primjerice vezanja pacijenta, uz smanjenje mogućnosti nastanka ozljeda.
- Rad s agresivnim i nasilnim psihijatrijskim pacijentima ne može se temeljiti isključivo na iskustvu, intuiciji i dobroj volji zdravstvenog osoblja - zaključuje.
I u hrvatskim bolnicama osoblje se mora ravnati prema protokolu o humanom sputavanju, prema kojem je potrebno najmanje pet osoba za pridržavanje pacijenta - po jedna na svakom udu te jedna koja drži glavu. Jastuk se, dakako, ne spominje. Strogo je zabranjen pritisak na lice, vrat, prsa i trbuh. Dok je pacijent vezan, nužno je redovito provjeravati njegovo zdravstveno stanje, vitalne funkcije. Ako je primio lijek za smirenje, potrebno je pratiti kako na njega reagira. Psihijatar vezanog pacijenta mora pregledavati svaka dva sata, a svaki korak mora biti točno upisan u medicinsku i sestrinsku dokumentaciju.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+