Zbrinjavanje otpada je među prioritetnim pitanjima kada se priča o zaštiti okoliša. Za razliku od članica Europske unije koje od otpada dobivaju energiju, Hrvatska se još uvijek bori s problemom otpada koji ugrožava okoliš. Iako je najjednostavnija opcija kada je u pitanju zbrinjavanje otpada baciti ga u jednu kantu, to je najlošiji izbor za okoliš. 

U Hrvatskoj se na deponije odlaže oko 96 posto biootpada, a godišnje se proizvede 13,2 milijuna tona otpada. Veći dio proizvedenog otpada je biorazgradiv, a samim tima ima i gospodarski potencijal, ali dok se ne razvrstava ostaje tek obično smeće.

U osviještenosti u zaštiti okoliša Hrvati su negdje na sredini ljestvice europskih zemalja, a često nisu spremni uložiti trud i dodatno vrijeme potrebno za odlaganje otpada. Moramo smanjiti količinu otpada na odlagalištima, a rješenje je razdvajanje.

Do 31. prosinca mora biti manje biootpada na odlagalištima

Iako se početkom siječnja pojavila informacija da ministar okoliša Mihael Zmajlović odustaje od razdvajanja bio otpada, on je samo par dana kasnije opovrgnuo informaciju i naglasio da se količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom ove godine mora smanjiti. To se može postići odvojenim prikupljanjem i obradom.

Prema zahtjevima europske direktive o otpadu, Hrvatska do 1. siječnja 2015. godine mora osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike, stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnih ulja, građevnog otpada, otpadnog tekstila i medicinskog otpada. Do 31. prosinca mora se smanjiti količina biootpada koji završava na odlagalištima.

Zagrepčani na raspolaganju imaju devet reciklažnih dvorišta 

Građani Zagreba imaju mogućnost odlaganja papira u plave, a stakla u zelene spremnike. Isto tako, u jedno od devet reciklažnih dvorišta mogu odložiti sekundarne sirovine, među kojima su karton, PET ambalaža, stiropor, stare baterije, stari lijekovi, automobilske gume, bijela tehnika...

Iako su mnogi još uvijek neodgovorni kada je u pitanju odvajanje otpada, neki pozitivni primjeri iz Hrvatske trebali bi sve potaknuti da postanu brižniji.

Otok Krk je dokaz da se uz malo truda - može!

Jedan od takvih primjera je otok Krk na kojem se 35 posto smeća odvoji već u domovima i raznobojnim kontejnerima koji su postavljeni na cijelom otoku - plavi za papir, žuti za plastiku, smeđi za biootpad… Na otoku je sve manje onih koji otpad ne odvajaju. Prikupljeni bio i zeleni otpad pretvara se u kompost, a on se onda dijeli stanovnicima otoka.

Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada koji se popularno naziva Eko otok Krk uveden je u lipnju 2005. godine, a sustav je omogućio da otok prvi u zemlji zbrinjava sve vrste otpada. Do sada je u sustav uloženo 25 milijuna kuna, a tijekom 2013. planiraju proširiti odlagališta i sanirati njihov stari dio.

Na otoku je na 1400 lokacija raspoređeno 7000 spremnika, a otpad se odvaja u pet spremnika i to za biootpad, papir, PET ambalažu, staklo i ostalo. Na sedam mjesta građani mogu besplatno odložiti glomazni kućni otpad, a godišnje se prikupi oko 18 tisuća tona komunalnog otpada.

Otok je najbolji dokaz da se uz malo truda i suradnje svih mještana može postići puno kada je u pitanju zaštita okoliša.