U 2018. godini prosječan broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj iznosio je 153.542, što je 20,8 posto manje nego godinu dana prije, no to nije moguće jednoznačno tumačiti kao značajno poboljšanje na tržištu rada, odnosno kao porast zaposlenosti, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Neprestano smanjenje prosječnog broja nezaposlenih na godišnjoj razini traje od 2014., a prošlogodišnja stopa pada od 20,8 posto najveća je od 2004. godine, od kada su dostupni podaci, ističu analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Prema podacima HZZ-a, na kraju prosinca prošle godine bilo je registrirano 148.919 nezaposlenih osoba, što je za 38.144 osobe ili 20,5 posto manje nego godinu dana prije.
„U odnosu na prosječan broj nezaposlenih zabilježen u 2008., broj nezaposlenih u 2018. je na oko 35 posto nižim razinama”, ističe se u analizi, objavljenoj u utorak.
Dodaje se kako se, promatrano na razini županija, udjeli broja nezaposlenih u ukupnom broju nisu značajnije mijenjali. Tako su, isto kao i 2008., dvoznamenkasti udio i u prošloj godini zadržale iste tri županije - Osječko baranjska, 12,4 posto, Splitsko dalmatinska, 16,6 posto, te Grad Zagreb, 12,7 posto.
Udio broja nezaposlenih ispod 2 posto, kao i u 2008., zadržale su Krapinsko zagorska, 1,8 posto, te Ličko senjska županija, 1,3 posto.
Analitičari RBA poručuju kako smanjenje broja nezaposlenih na godišnjoj razini nije moguće jednoznačno tumačiti kao značajno poboljšanje na tržištu rada, odnosno kao porast zaposlenosti.
„Tako je i u 2018. ukupan broj osoba koje iz evidencije nezaposlenih nisu izišle na temelju zapošljavanja - od kojih značajnu kategoriju čine obrisani iz evidencije radi nepridržavanja zakonskih odredbi - bio relativno visok te je iznosio 48.883, odnosno 18,4 posto ukupnog broja ljudi koji su izišli iz evidencije”, navodi se u analizi.
Također, broj odjavljenih iz evidencije i izbrisanih radi nejavljanja u prošloj godini je iznosio 22.049 osoba ili 8,3 posto.
„Redovito visok udio izlazaka iz evidencije koji nije temeljen na zapošljavanju ujedno je i odraz emigracijskog trenda koji bi, ukoliko se nastavi sličnom dinamikom, u dugom roku mogao uzrokovati još veći strukturni nesrazmjer na domaćem tržištu rada”, zaključuju analitičari RBA.