U cijeloj mirovinskoj reformi imaju predložene dvije vrlo pozitivne promjene.
Prva je da će se u budućnosti rast mirovina vezati uz inflaciju, odnosno rast cijena. Dosad se rast mirovina vezao uz rast/pad plaća i inflaciju, pa bi to moglo donijeti nešto više mirovine. Jer rast cijena je konstantan i vrlo rijetko, samo u krizi, one padaju.
Druga je dobra vijest da bi oko 240.000 umirovljenika s najnižim mirovinama moglo očekivati porast mirovine za tri posto. Porasle bi tako odmah i najniže mirovine.
Sve ostalo što je predložio ministar rada i mirovinskog sustava izazvalo je goleme prijepore, pa čak i kritike da će se uništiti teškom mukom građeni mirovinski sustav.
Sindikati su najviše ogorčeni na to što ćemo od 2031. godine svi, i muškarci i žene, morati raditi do 67 godina. To je dvije godine više nego sad. Prijevremeno umirovljenje će biti puno jače kažnjavano. Četiri posto mirovine za svaku godinu, pa onaj tko ide pet godina ranije, može računati na 20 posto manju mirovinu.
- U roku 30 dana idemo u prosvjed - poručile su tri sindikalne središnjice - SSSH, NHS i MHS.
Sindikati su ljuti jer ministar Pavić nije htio ni pregovarati o ostanku granice za umirovljenje na 65 godina i odustajanju od jače penalizacije.
- Čak 99 posto radnika ne ide svojevoljno u prijevremenu mirovinu, nego su ih proglase tehnološkim viškom - poručio je Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
No dok o tome ne želi pregovarati, ministar Pavić se odlučio na neobičan potez. U javnu raspravu šalje paket zakona koji je gotovo identičan onome koji je predložio prije dva mjeseca. A tu je najvažnije za opstojnost cijelog mirovinskog sustava hoće li radnici koji žele državni dodatak od 27 posto morati dati državi sve ušteđeno u drugom mirovinskom stupu. Iako su iz HDZ-a najavljivali da će od toga odustati, ipak je predložena takva izmjena zakona. Ali ministar Pavić je ostavio mogućnost da to i ne bude tako. Isto vrijedi i za HNS-ov prijedlog da se u slučaju prebacivanja ušteđevine iz drugog u prvi mirovinski stup 20 posto ušteđenog isplati umirovljeniku u gotovini. Toga nema u zakonu, ali su iz ministarstva poručili da će možda biti.
Hoće li biti isplate novca?
To je vrlo neobičan potez jer stručnjaci i javnost trebaju raspravljati o zakonu koji možda uopće neće biti u konačnici u obliku u kojem je predložen.
A Pavićeva ideja o prebacivanju milijardi kuna iz drugog u prvi mirovinski stup je već naišla na oštre osude stručne javnosti.
- Radi kratkoročnog dobitka u proračunu, radi se šteta budućim generacijama i opet ćemo za 20 godina imati isti problem. Ovo je demontaža drugog stupa i on postaje besmislen - kaže nam jedan ekonomski stručnjak koji je zasad želio ostati anoniman, ali će se uključiti u javnu raspravu.
Uzmi danas, daj sutra
Ukratko, trenutačno se u drugom mirovinskom stupu nalazi oko 95 milijardi kuna. To je privatni novac. Taj iznos bi država uzela sebi ako bi sljedećih 20 godina većina umirovljenika radije birala mirovinu s 27 posto dodatka, a odrekla se te štednje. A onda bi od tog novca kroz godine isplaćivali mirovine. Umirovljenici bi tako kreditirali državu svojom štednjom.
- Iako se danas obećava veća mirovina, to će za 20 godina dovesti vjerojatno i do pada mirovina - kaže nam.
Sličan stav su već ljetos iznijela i četiri mirovinska fonda. Oni su već zatražili da se dodatak od 27 posto iz proračuna isplati na dio koji su budući umirovljenici već uplatili državi. S drugim stupom bi se onda došlo do većih mirovina. Mirovinski fondovi smatraju da država ovakvim prijedlogom stvara diskriminaciju među osiguranicima. Oni koji su uplaćivali u prvi stup imaju dodatak, a oni koji su u oba nemaju. To je nepravedno.
Mirovine će biti manje
Ali država uvjetuje da taj dodatak koji imaju sadašnji umirovljenici, isplaćuje budućim umirovljenicima samo ako se odreknu štednje. Danijel Nestić, stručnjak s Ekonomskog instituta koji se cijelu karijeru bavi mirovinskim sustavom, Pavićevu ideju smatra lošom i također upozorava da će dugoročno doći do pada mirovina.
- Primjerenost mirovina će se nastaviti smanjivati u budućnosti. Njime se gubi smisao drugog mirovinskog stupa. Troškovi se prebacuju na buduće generacije što je neodgovorno s obzirom na demografske trendove - napisao je u svojoj opširnoj analizi Nestić.
Dajte svima 27 posto!
Točno je da će oni koji u sljedećih nekoliko godina otiđu u mirovinu imati i do 600 kuna manju mirovinu bez dodatka.
A ako im država osigura dodatak od 27 posto, do 2040. joj treba 40 milijardi kuna koje nema. Nestić je razmontirao u opsežnoj analizi takvu računicu. On je opisao i korekciju kako bi se pomoglo onima s najnižim mirovinama.
Izračunao je da će država, iako će po Pavićevu prijedlogu dobiti milijarde za trošiti sada, nakon 2040. godine morat će davati više iz proračuna. Ako svima osigura 27 posto, trošak države će s vremenom padati, a mirovine biti veće.