Iako je u četvrtak poslao 3000 vojnika da pomognu u evakuaciji Amerikanaca iz Kabula, Joe Biden nije javno komentirao krizu u Afganistanu sve od utorka.
POGLEDAJTE VIDEO - ispraćaj hrvatskih vojnika u Afganistan:
- Predsjednik se mora odmah fokusirati na izradu plana koji će omogućiti da svi Amerikanci sigurno napuste Afganistan. Također, duguje i američkoj javnosti odgovor na pitanje što planira učiniti da ta regija opet ne postane leglo nasilnog ekstremizma iz kojeg će se planirati teroristički napadi u cijelom svijetu - rekao je republikanac Kevin McCarthy u petak.
- Strategija stavljanja svoje glave u pijesak i neodgovaranje na pitanja neće ga zaštititi od ovog vojnog debakla. To mu neće upaliti. Iako se skriva od kamera, pad Afganistana i Kabula bit će tetoviran na njegovu političku ostavštinu. Povijest će zapamtiti da se Joe Biden predao talibanima - bio je oštar republikanac i veteran rata u Iraku Guy Reschenthaler.
Američki predsjednik u petak je otputovao u Camp David gdje planira provesti vikend, a sljedeći tjedan mogao bi otići na odmor u svoj dom u Wilmingtonu.
Bidenove planove za vikend pokušao je obraniti glasnogovornik Bijele kuće, Jen Psaki, koji je rekao kako predsjednik uživa u krajoliku Camp Davida.
- Sviđa mu se tamo. To je mjesto gdje možete vrijeme provoditi vani sa svojom obitelji, a i priroda je uistinu prekrasna - rekao je.
Ipak, u službenoj izjavi iz Bijele kuće, rečeno je kako je Biden dobio izvještaj iz Afganistana u petak ujutro, a i da je dobio još nekoliko takvih izvještaja kasnije tijekom dana.
No to republikancima nije bilo dovoljno, žele da Biden bude 'na raspolaganju' tijekom krize.
- Predsjednik je ovaj tjedan proveo 48 sati radeći iz Bijele kuće. Vratio se iz Delawarea u utorak, a sada je opet otišao na produženi vikend. Hoće li pronaći vremena tijekom svog odmora da komentira svoju odluku da pošalje 3000 vojnika da pomognu u evakuaciji ambasade u Afganistanu - tvitao je Chad Gilmartin, jedan od McCarthyjevih pomoćnika.
Situaciju je komentirao i bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je rekao kako je imao osobne razgovore s talibanskim vođama u kojima im je jasno dao do znanja da ovo što sad rade ne bi bilo prihvatljivo.
- Američki neprijatelji sada znaju da slogan 'zaustavljanje neprekidnog rata' zapravo znači bezuvjetna predaja. To je ono što gledamo u Afganistanu danas. Američka slabost je opasno provokativna - rekla je zastupnica Liz Cheney.
Senator Mitch McConnell rekao je pak kako bi ovo moglo biti i sramotnije od pada Saigona 1975. godine.
- Predsjednik Biden trebao bi odmah poslati dodatne trupe u pomoć afganistanskoj vojsci. Bez toga bi talibani mogli slaviti 20 godišnjicu pada blizanaca spaljivanjem naše ambasade u Kabulu - zaključio je.
Talibani pred Kabulom
Talibani su u petak bili nadomak Kabulu, i dalje nezaustavljivo napredujući u Afganistanu, gdje mnoge zemlje, među kojima Sjedinjene Države, evakuiraju svoje državljane i diplomate.
Prva sastavnica američkih marinaca koja treba osiguravati evakuaciju stigla je u zračnu luku u Kabulu, jednom od rijetkih gradova koji su još u rukama vladinih snaga pošto su talibani zauzeli Kandahar, drugi po veličini grad u zemlji.
Pobunjenici su u petak zauzeli i grad Pul-e-Alam, središte pokrajine Logara, tek pedesetak kilometara južno od Kabula i sada kontroliraju gotovo polovinu pokrajinskih upravnih središta u zemlji koja su sva odreda pala u samo osam dana. Prije toga su osvojili Lashkar Gah, upravno središte pokrajine Helmanda, na jugu zemlje.
- Lashkar Gah je evakuiran. Donijeli su odluku o prekidu vatre na 48 sati radi evakuacije vojske i civilnih čelnika - rekao je za France Presse visoki sigurnosni dužnosnik.
Talibani su u petak bez većeg otpora zauzeli i Chaghcharan, u središtu, upravno središte pokrajine Ghora.
Glavnina sjevera, zapada i juga Afganistana sada je pod njihovim nadzorom. Kabul, glavni grad, Mazar-i-Sharif, veliki grad na sjeveru i Jalalabad, na istoku, jedina su tri velika grada u vladinim rukama. U Lashkar Gahu, pokrajini gdje talibani tradicionalno uživaju potporu, mir se brzo vratio nakon nekoliko dana silovitih sukoba, rekao je stanovnik Abdul Halim.
Talibani su počeli svoju ofenzivu u svibnju, kada je američki predsjednik Joe Biden potvrdio odlazak posljednjih stranih snaga iz zemlje, dvadeset godina nakon intervencije u kojoj je srušena talibanska vlast zbog njezina odbijanja da preda Osamu bin Ladena, vođu Al Kaide. Povlačenje se treba dovršiti do 31. kolovoza. Joe Biden je u jednoj prigodi rekao da ne žali zbog svoje odluke, premda je brzina kojom se afganistanska vojska raspala iznenadila i razočarala Amerikance.
Zbog brzog razvoja situacije Washington je tijekom noći priopćio da će "dodatno smanjiti svoju diplomatsku prisutnost" u Kabulu.
Kako bi uspješno završio evakuaciju američkih diplomata, Pentagon će do kraja vikenda poslati 3000 vojnika u kabulsku zračnu luku, rekao je u petak njegov glasnogovornik John Kirby. SAD je dodao da je spreman zračnim putem evakuirati "tisuće ljudi na dan", ocijenivši ipak da Kabul nije u "neposrednoj opasnosti".
London je istodobno najavio da će poslati 600 vojnika koji će britanskim državljanima pomoći u evakuaciji. Premijer Boris Johnson je nakon sastanka kriznog stožera rekao da će njegova zemlja "činiti pritisak" diplomatskim i političkim putem, ali je, kako sada stvari stoje, odbio mogućnost "vojnog rješenja".
Trodnevna međunarodna konferencija održana u Dohi, u Kataru, završila se u četvrtak bez većeg pomaka. U zajedničkoj izjavi, SAD, Pakistan, Europska unija i Kina ističu da neće priznati nijednu vladu u Afganistanu koja bi bila "silom nametnuta". Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani dosad je odbijao pozive na formiranje privremene, neizabrane vlade u kojoj bi sudjelovali talibani.
Talibansko napredovanje ima visoku ljudsku cijenu. Najmanje su 183 civila poginula a 1181 je ranjen, među kojima djeca, u mjesec dana u Lashkar Gahu, Kandaharu, Heratu i Kunduzu, navodi UN.