Prva birališta u SAD-u na međuizborima zatvorena su u utorak u 18,00 sati po lokalnom vremenu u dijelovima Kentuckyja i Indiane, a Amerikanci napeto čekaju prve rezultate izbora koji bi se mogli pokazati odlučujućima za političku budućnost predsjednika Joea Bidena, ali i njegovog prethodnika Donalda Trumpa.
Nakon što se zatvore i posljednja birališta u rano jutro po srednjoeuropskom vremenu, trebat će još dosta pričekati, upozorile su vlasti, da se utvrdi buduća boja Kongresa u Washingtonu.
Zadnje dvije godine i Zastupnički dom i Senat bili su pod kontrolom demokrata, a sada se predviđa da će republikanci preuzeti donji dom, dok će bitka za gornji bili puno neizvjesnija.
U postojećem sazivu Zastupničkog doma demokrati imaju tanku većinu (222 naprama 213) i gotovo je sigurno da će je sada izgubiti.
Na senatskim izborima je, pak, ishod krajnje neizvjestan i demokrati se nadaju da bi ondje mogli opstati kao vladajući. U Senatu je sto zastupnika kojima mandat traje šest godina pa se svake dvije bira otprilike trećina njegova saziva.
Ondje je trenutačno omjer snaga 50-50, ali kako potpredsjednica države Kamala Harris ima presudan glas, većina je zapravo demokratska.
U utorak se bira 35 novih senatora, 21 mjesto sada drže republikanci, a 14 demokrati.
Prve objavljene izlazne ankete pokazuju da su američkim biračima pri glasanju i izboru kandidata najvažnija bila pitanja inflacije i pobačaja.
Na rezultate današnjih američkih međuizbora moglo bi se čekati i danima zbog "ultra-decentraliziranog sustava", dopisnog glasanja i vrlo tijesnih utrka u ključnim državama.
Neki strahuju da bi takva odgoda mogla potaknuti dezinformacije i teorije zavjere o integritetu glasanja.
Ove godine oko 25 milijuna glasačkih listića poslano je poštom. Za te glasove potrebno je više vremena da se prebroje nego kada se glasa osobno.
Uz to, neki listići mogu stići nekoliko dana nakon dana izbora. U slučajevima gdje su rezultati tijesni, ti glasovi bi mogli biti odlučujući.
Rezultati koji se u SAD-u objavljuju u izbornoj noći uglavnom su neslužbeni i objavljuju ih mediji za koje rade stručnjaci iz područja statistike i izborne demografije koji zaključuju kada su djelomični rezultati dovoljno jasni da nema rizika da će ih promijeniti glasovi koji još nisu prebrojani.
Rezultati ponekad mogu biti tako tijesni da zahtijevaju ponovno brojanje. Ukupno dvadesetak od pedeset američkih saveznih država ima zakone koji automatski određuju ponovno brojanje ako je margina između dva kandidata suviše mala.