U podnesku haaškog tužiteljstva navodi se kako "Hrvatska nije stavila na raspolaganje vojne dokumente koji se tiču topničkih operacija tijekom Oluje i dokumente specijalne policije koji se odnose na aktivnosti Mladena Markača i njemu podređenih jedinica specijalne policije". Dokumenti, kako tvrdi tužiteljstvo, sadrže zapovijedi, izvješća i upute, te popise meta kojima su raspolagali topništvo i specijalna policija u spomenuto vrijeme. Riječ je o dokumentima koje tužiteljstvo traži od studenoga 2006.
Obrana generala je u svom odgovoru od 24. lipnja zatražila odbacivanje zahtjeva, a Luka Mišetić, branitelj generala Gotovine, tada je rekao da je riječ o "svjesno smišljenom postupku tužiteljstva kako bi se obranu dovelo u nepovoljan položaj" tri mjeseca nakon početka suđenja. Prema njegovim riječima, tužiteljstvo je na predraspravnim ročištima prije godinu dana odbilo pomoć suda u nabavi tih dokumenata, dodajući kako je riječ o dokumentima upitne relevantnosti za proces.
Sud je ocijenio kako, s obzirom da nije uvjeren da traženi dokumenti nemaju relevantnost i da nije uvjeren da tužiteljstvo nije poduzelo sve potrebne korake da ih pribavi, smatra prikladnim saslušati i argumentaciju RH po tom pitanju. Sud je također obavijestio Hrvatsku da najkasnije pet dana prije zakazanog saslušanja može podnijeti prigovor u slučaju da smatra da bi otkrivanje tih dokumenata bilo u suprotnosti s hrvatskim nacionalnim interesima.
Potpredsjednica Vlade i potpredsjednica Savjeta za suradnju s Haaškim sudom Jadranka Kosor rekla je da Vlada tražene dokumente ne može proslijediti jer ih nema.
Vlada vjeruje da iscrpni i točni zapisnici i ne postoje jer je tijekom Oluje topništvo brzo mijenjalo položaje, slijedom brzog napredovanja, tako da je većina naredbi stizala usmenim putem.
Tužiteljstvo je uvjereno da su dokumenti namjerno uklonjeni kako ne bi došli u ruke haaškim istražiteljima.