Od jutra stižu izvješća o eksplozijama u više ukrajinskih gradova, Kijevu, Lavovu, Ternopilu, Dnjepru, Zaporižju...
Ima mrtvih i ranjenih. U Zaporižju su rakete pogodile zgradu, u Kijevu je raketa pala u centar grada. Društvenim mrežama kruže snimke žestokih napada na ukrajinske gradove.
Video: Rusi napali Kijev
Odmazda za Krimski most?
Rusi su najavili odmazdu nakon što su Ukrajinci digli u zrak dio Krimskog mosta.
Dmitrij Medvedev rekao je kako Rusija mora odgovoriti na napad na Krimski most ubijanjem terorista.
Rusija odgovara po Martićevom receptu, granatiranjem gradova i civilnog stanovništa.
Mile Martić, srpski ratni zločinac, naredio je raketiranje Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. godine kao odmazdu za Bljesak, akciju u kojoj su hrvatska vojska i poicija oslobodile okupirane dijelove zapadne Slavonije.
- Tog 3. svibnja krenuo sam u smjeru Trga bana Jelačića. Čuo sam nešto poput grmljavine i trenutačno osjetio bol u lijevoj podlaktici i na desnom bedru, prisjeća se Damir Bebić, jedan od teško ranjenih ljudi tijekom raketiranja Zagreba.
Napad na Zagreb zabranjenim bombama
Po receptu zločinca Martića
Nekoliko je projektila ispaljeno na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Napad je ponovljen sutradan, 3. svibnja 1995. Projektili su tada pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika "Centar", Akademiju dramskih umjetnosti te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta. Također, gađani su i Zrakoplovna luka i naselje Pleso. Vojska pobunjenih Srba gađala je središte Zagreba, Sisak, Karlovac i Jastrebarsko zabranjenim kazetnim bombama.
U raketiranju Zagreba poginulo je sedmero, ozlijeđeno je 181, a oštećeno je 277 automobila. Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani 'zvončići', njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.
- Naredba je bila da čekamo da pirotehničari odrade svoje, no ja sam pet operativaca na svoju ruku odveo na Zrinjevac. Ispred policijske stanice na Strossmayerovu trgu gorjelo je osam automobila, ozlijeđeni su jaukali, a Hitna pomoć vozila ih je po bolnicama. Vladala je opća zbrka - opisao je scene užasa Branko Lazarević koji je u to vrijeme bio šef odjela za očevide.
Upravo je on radio uviđaj na Zrinjevcu, a pet operativaca izveo je bez odobrenja nadređenih.
U Haagu je 2006. godine svjedočio protiv Milana Martića, a spis od od 1500 stranica radio je 40 dana. Milan Martić, jedan od vođa pobunjenika, svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a još ranije je, u veljači 1995., poručio kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima.
Drugog dana napada na televiziji je obznanio da je naredio raketiranje Zagreba.
- Za ovo što je Tuđman napravio prema vama ovdje, protumjeru, mi smo bombardiralo sve njihove gradove: i Sisak više puta, i Karlovac, i Zagreb i jučer i danas, to je napravljeno radi vas - citat je iz haške optužnice.
Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim i za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995. Bivši načelnik generalštaba Vojske Jugoslavije, Momčilo Perišić, oslobođen je krivnje. Martić je u ožujku 2020. osuđen u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu na sedam godina zatvora za raketiranje Karlovca u svibnju 1995. dok je 'krajinski' general Milan Čeleketić za napade na taj grad, ali i Zagreb, također u odsutnosti, osuđen na 20 godina. Haški sud je 2008. godine osudio Martića za napade na Zagreb, pa pred zagrebačkim sudom odgovarao samo za napade na Karlovac i Jastrebarsko, dok je Čeleketić bio optužen za napade na sva tri grada. Za napad na Jastrebarsko obojica su oslobođena, budući da nije utvrđeno da su oni naredili taj napad, a tijekom napada nije bilo žrtava.
Martić nije mogao prisustvovati suđenju jer služi kaznu za ratne zločine u Estoniji, dok Čeleketić živi u Suboticu, a Srbija ga odbija izručiti.
U spomen na žrtve napada, Zagreb je 2007. godine prostor na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice imenovao Trgom svibanjskih žrtava 1995.