Rakete su bile šok u zapadnoukrajinskom gradu Mukačevo koji je do sada bio pošteđen većeg dijela rata — mjestu toliko udaljenom od linija fronta da čak nema ni policijski sat. Kada je gradonačelnik čuo prvu eksploziju, pomislio je da je riječ o grmljavini, piše New York Times.
Ali meta i vrijeme napada krstarećim raketama bili su još iznenađujući. Pogodile su tvornicu kojom upravlja američka multinacionalna kompanija, najpoznatija po proizvodnji aparata za kavu, šest dana nakon što se predsjednik Trump sastao s predsjednikom Vladimirom V. Putinom iz Rusije na Aljasci kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini.
- Dva pogotka na istom mjestu? Ne, nisu pogriješili. Točno su znali gdje udaraju - upitao je Andrij Baloha, gradonačelnik Mukačeva.
Tjedan dana kasnije, dvije rakete pogodile su središnji Kijev, oštetivši urede Europske unije i British Councila, kulturne organizacije. Rusija obično izbjegava napade na to područje, gdje su koncentrirane strane diplomatske misije. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, optužila je Moskvu da namjerno cilja Europsku uniju. Napadi na američku i europsku imovinu, prema analitičarima i državnim dužnosnicima, poslali su poruku sukoba: Putin se osjeća osnaženim da odbaci pritisak za postizanje mira, da vodi rat kako želi, pa čak i da nanese bol Zapadu u tom procesu.
Trump poziva na izravne mirovne pregovore između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dok europske zemlje raspravljaju o sigurnosnim jamstvima koja bi Ukrajini pružile nakon rata kako bi se spriječila nova ruska invazija. Kremlj je pregovore odbacio kao preuranjene, a zapadna sigurnosna jamstva kao neprihvatljiva i nastavio udarati po energetskim, a sada i zapadnim ciljevima u Ukrajini.
- Rusija sada napada svakoga na svijetu tko traži mir - rekao je Zelenski. Udaranje po američkim ciljevima nakon susreta na Aljasci, stiglo je u trenutku susreta u sklopu Šangajske organizacije za suradnju, gdje Rusija, Kina i Indija sve glasnije i jasnije razmišljaju o svijetu nakon Pax Americane. Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, Božo Kovačević smatra da se to već sada događa.
- Na konferenciji Šangajske organizacije za suradnju predstavljeno je 43 posto čovječanstva, dok Zapad predstavlja deset posto i u ime tih deset posto želi zapovijedati svima. Središte svijeta više nije euroatlanski bazen, nego Kina i pacifički bazen. Mijenja se distribucija moći na način da sve ove članice Šangajske organizacije za suradnju odbijaju da im bivše kolonijalne sile i današnja glavna imperijalna sila određuju vanjsku i unutrašnju politiku - smatra Kovačević.
Putin neće napustiti Kinu
Trump je od dolaska u Ovalni ured krivio Bidena i Zelenskog za rat u Ukrajini i kao i u prvom mandatu pokazivao neobjašnjivu inklinaciju prema moskovskom despotu. Uvrijeđeno mišljenje je da na taj način želi izvući Putina iz kineskog zagrljaja u koji su ga smjestile sankcije i politička i sportska izolacija Zapada. Trump fokalnu točku američke vanjske politike vidi u Pacifiku i obuzdavanju kineskog zmaja, ali naš sugovornik smatra da Putin neće napustiti Kinu zbog nove vrhuške u Washingtonu.
- Mali su izgledi da se to dogodi. Amerika je 1972. postigla sporazum s Kinom da bi ju izvukla iz sovjetske orbite. Razlika je u tome da su tada odnosi Kine i SSSR-a bili loši, a Rusije i Kine danas dobri. Zapravo u sve većoj mjeri Rusija je ovisna o Kini i smatram da američki pokušaj da izvuče Rusije iz kineske orbite neće biti uspješan - smatra bivši veleposlanik u Rusiji.
EU na margini
Kovačević je primijetio da rat u Ukrajini nije primaran ni Kini ni SAD-u nego samo EU koja postaje sve više marginalizirana.
- Europa se pokazuje u sve većoj mjeri marginalizirani svjetski igrač koji svoje probleme želi napraviti svjetskima, a nitko ih tako ne doživljava - rekao je Kovačević. Potvrda njegovih riječi došla je još prošle godine kada je indijski premijer Narendra Modi odgovorio na kritike zapada da kupuje rusku naftu, izjavom da EU očekuje da njeni problemi budu i problemi svijeta, što više nije moguće.