To je to što me zanima!

Šest godina zatvora pripadniku Armije BiH zbog ubojstva civila

Mrkonjić (65) je osuđen po optužnici koju je 2016. godije protiv njega podignulo Županijsko tužiteljstvo u Tuzli. Kao pripadnik vojne policije Armije BiH u rujnu 1993. godine prouzročio smrt jednog Hrvata.
Vidi originalni članak

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je pravomoćno osudio bivšeg pripadnika Armije BiH Fikreta Mrkonjića na šest godina zatvora nakon što ga je proglasio krivim za ratni zločin ubojstva civila hrvatske nacionalnosti.

Mrkonjić (65) je osuđen po optužnici koju je 2016. godije protiv njega podignulo Županijsko tužiteljstvo u Tuzli. Presudom je potvrđeno kako je on kriv jer je kao pripadnik vojne policije Armije BiH u rujnu 1993. godine prouzročio smrt jednog Hrvata.

Mrkonjić i još jedan vojni policajac u Banovićima su na ulici zaustavili muškarca hrvatske nacionalnosti, potom ga odveli u imrpovizirani zatvor i tamo ga metalnim palicama pretukli do smrti.

Drugi sudionik u tom zločinu nakon rata je preminuo.

Mrkonjić je osuđen zbog kršenja odredbi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata i Dopunskog protokola o zaštiti žrtava oružanih sukoba.

Vrhovni sud Federacije BiH potvrdio je prvostupanjsku presudu koju je u studenom 2018. godine donio Županijski sud u Tuzli. Izricanje te presude obilježio je incident u kojemu se Mrkonjić u sudnici pokušao spaliti a brzom intervencijom život su mu spasili pripadnici Pravosudne policije.

Mrkonjić je pri tom ipak zadobio opekline na nozi a ozlijeđen je i pravosudni policajac koji je intervenirao kako bi ugasio vatru. (vkm)

Idi na 24sata

Komentari 10

  • ivo-san 16.07.2019.

    presuda iz Den Haga,,,tío je kriv a tío nije..

  • banirana 16.07.2019.

    22. prosinca 1993. Križančevo selo (Vitez) - prilikom upada u selo ubijene 74 osobe (vojnici i civili). Za dio vojnika se pouzdano znade da su bili živi zarobljeni. [2] 9. siječnja 1994. Buhine Kuće (Vitez) - prilikom upada Armije BiH u selo ubijeno 26 osoba - civila i pripadnika HVO. Izvori[uredi VE | uredi]

  • banirana 16.07.2019.

    16. rujna 1993. Hudutsko - pripadnici Armije BiH provalili u selo i zarobili 25 vojnika HVO-a, trojicu strpali su u logor Muzej u Jablanici, a ostale zarobljenike (22) strijeljali. 18. listopada 1993. Kopijari (Kopljari) - pripadnici Armije BiH ubili šestoro hrvatskih civila i nepoznati broj zarobljenih pripadnika HVO-a. 30. listopada 1993. Vareš - prilikom osvajanja Vareša u samom je gradu ubijeno 17 civila koji se nisu htjeli povući s pripadnicima HVO-a, vjerujući da im se ne može dogoditi ništa ukoliko dođe ABiH. Istodobno u selu Borovica zapaljeno do temelja 320 obiteljskih kuća. Općina u kojoj su Hrvati bili većina etnički je gotovo potpunoma očišćena od Hrvata. 13. studenoga 1993. Fojnica - Predsjednik predsjedništva BiH, Alija Izetbegović je nakon Bugojna posjetio pripadnike Armije BiH stacionirane u Fojnici. Tog dana su u Fojnici, u prostorijama franjevačkog samostana Duha Svetog hicima iz vatrenog oružja pripadnici zloglasne Frkine jedinice iz sastava ABIH (316. brigada) ubili: fra Nikica Miličević - župnik i gvardijan samostana te njegov zamjenik i samostanski vikar fra Leon Mato Migić. Samostan se nalazi na prostoru kojeg kontrolira Armija BiH.Ovo ubojstvo izvršili su pripadnici 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, Miralem Čengić, Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić.

Komentiraj...
Vidi sve komentare