Američke pogranične vlasti u ožujku su uhitile 210.000 migranata u njihovim pokušajima prijelaza granice s Meksikom, što je najveća mjesečna brojka u zadnjih 20 godina i ukazuje na izazove s kojima bi se u predstojećim mjesecima mogao suočiti američki predsjednik Joe Biden.
To je povećanje za 24 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je na granici zaustavljeno 169.000 migranata. Tada je zamijećen porast migracija, a jedna od posljedica su tisuće djece bez pratnje koje su ostale danima 'zaglavljene' u prepunim graničnim patrolnim postajama čekajući smještaj u pretrpanim skloništima pod upravom vlade.
Joe Biden, demokrat koji je na predsjedničku dužnost stupio u siječnju 2021. godine, obećao je da će izmijeniti brojne uvriježene imigracijske politike svojega republikanskog prethodnika, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, no u međuvremenu se suočio s velikim brojem pokušaja prijelaza granice.
Republikanci, koji se nadaju da će na izborima 8. studenog ponovno steći kontrolu u Kongresu, tvrde da je Bidenovo odustajanje od politike iz Trumpove ere, samo potaknulo još više ilegalne imigracije.
Dužnosnici Bidenove administracije upozoravaju da bi migracije mogle dodatno porasti nakon najave američkih zdravstvenih dužnosnika o ukidanju granične uredbe iz doba pandemije koja traje do 23. svibnja.
Uredbom se omogućuje da se tražitelji azila i ostali migranti što hitnije protjeraju u Meksiko da bi se spriječilo širenje covida-19.
Posljednjih nekoliko mjeseci više od polovice migranata na američko-meksičkoj granici stizalo je iz tradicionalno emitivnih zemalja, poput Meksika, Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora, no odnedavno migranti sve više pristižu i iz udaljenijih mjesta, primjerice iz Ukrajine i Rusije.
Po službenim podacima carine i pograničnih vlasti brojka od 210.000 migranata uhićenih na granici u ožujku najveći je ukupni mjesečni broj migranata evidentiran od veljače 2000. godine.
Otprilike polovica migranata koji su granicu pokušali prijeći u ožujku ove godine protjerana je.