Plinovod Sjeverni tok 2 osigurava tek dio uvoznih potreba Europske unije za plinom i ne zamjenjuje transportni koridor kroz Ukrajinu, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev u intervjuu Luxemburger Wortu, a prenose ruske Ria Novosti.
- Mi cijenimo svoju reputaciju pouzdanog partnera i želimo biti uvjereni u to da ćemo i dalje moći u potpunosti ispunjavati svoje obveze - rekao je Medvedev.
- Sjeverni tok 2 snižava transportne rizike i on je dopunski, a ne zamjenski pravac - istaknuo je i dodao kako ruski plin trenutno ispunjava 30 posto EU-ovih potreba za plinom te da Sjeverni tok 2 to neće promijeniti.
- On će osigurati samo dio EU-ovih potreba za uvozom plina i to po stabilnijem i jeftinijem dobavnom pravcu nego što je to sada - rekao je čelnik ruske Vlade.
- To je izravna korist za europske potrošače - ocijenio je Medvedev.
Rusija je, međutim, po njegovim riječima spremna očuvati tranzit plina kroz ukrajinski plinsko-transportni sustav i nakon 2019. godine, ali uz ispunjenje određenih uvjeta.
U prvom redu, neophodno je urediti odnose među zainteresiranim kompanijama, a uz ekonomske i komercijalne parametre važno je i stabilno političko okruženje, objasnio je Medvedev.
Moskva, po njegovim riječima, računa na to da će Europa ostati glavni potrošač ruskog plina, unatoč dinamičnom razvoju zelene energije i LNG segmenta.
Ukrajina strahuje od Sjevernog toka 2
Istup ruskog premijera uslijedio je nakon što je čelnik ukrajinskog Naftogaza Andrej Koboljev upozorio da Sjeverni tok 2 čini ukrajinsku plinsku transportnu mrežu suvišnom, a uz nepovoljne gospodarske aspekte toga projekta i istaknuo je i njegove 'prijetnje po sigurnost'.
Koboljev je na ukrajinskoj televiziji rekao da izgradnja Sjevernog toka 2 i Turskog toka za Ukrajinu znači potpun gubitak tranzita ruskog plina u Europu te da Ukrajina puštanjem u rad toga plinovoda gubi i 'faktor odvraćanja od ruske agresije', čime se po njegovim riječima 'uvelike povećava vjerojatnost vojnog sukoba'.
Gazprom: Više od 800 kilometara plinovoda izgrađeno
Projekt Sjeverni tok predviđa izgradnju dvaju usporednih cjevovoda s ukupnim kapacitetom od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.
Iz ruskog Gazproma, nositelja projekta, izvijestili su da je više od 800 od predviđenih 1200 kilometara plinovoda izgrađeno, potvrdivši da se dovršetak gradnje planira do kraja ove godine.
Uz Gazprom, u gradnju su uključeni i njemački Wintershall i Uniper, britansko-nizozemski Shell, francuski Engie i austrijski OMV.
Izgradnja Sjevernog toka 2, na čemu inzistira Njemačka, izazvala je negodovanje kod većine članica EU-a, no Europska komisija je početkom godine odobrila projekt nakon što je Francuska u zadnji čas stala na stranu Berlina.
Mnogi smatraju da Sjeverni tok 2 dodatno povećava ovisnost europskih zemalja o Rusiji, pomažući ujedno ruskom plinu da zaobiđe Ukrajinu i Poljsku.
'SAD vas neće štititi od moguće agresije Rusije'
Za brojne članice EU-a, poglavito Poljsku, kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa izrečene na zadnjem summitu NATO-a u Bruxellesu na račun projekta Sjeverni tok 2 počivaju na valjanim argumentima.
Trump je tada upozorio kako je nelogično da Njemačka i druge države EU-a računaju na to da ih Amerikanci štite od moguće agresije Rusije, da ne moraju povećati izdavanja za obranu, a s druge strane, kroz projekte kao što je Sjeverni tok 2, povećavaju ovisnost o Rusiji i daju milijarde ruskim kompanijama usko povezanima s državom.
Rusija, pak, ističe da je Sjeverni tok isključivo komercijalni projekt koji pridonosi energetskoj stabilnosti Europe, a američko protivljenje njegovoj realizaciji stavlja u kontekst nastojanja SAD-a da viškove svoga plina plasira na europsko tržište.