Sljedeći tjedan u Versaillesu će se na neformalnom samitu okupiti čelnici država članica Europske unije, u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta na kojoj će jedna od središnjih tema biti ruska invazija na Ukrajinu, Europska komisija predstavit će plan za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.
Čelnici država članica okupit će su u četvrtak i petak u Versaillesu na izvanrednom i neformalnom samitu. Sastanak je sazvan kako bi se razgovaralo o europskom modelu rasta i investicija do 2030. godine, ali s obzirom na trenutačnu sigurnosnu situaciju, ruska invazija na Ukrajinu bit će nezaobilazna tema. Prije početka samita u četvrtak, u Parizu će se održati sastanak čelnika Europske pučke stranke. Na tom samitu sudjeluju šefovi vlada ili država u kojima su na vlasti stranke okupljene u EPP-u, kao i oporbeni čelnici.
Očekuje se da će Komisija u srijedu predložiti rješenja za priuštivu, sigurnu i održivu energiju, nakon što je ruski napad na Ukrajinu do kraja ogolio veliku ovisnost Europe o ruskom plinu.
Države članice EU-a uvoze 90 posto plina, a 40 posto toga dolazi iz Rusije. I nakon invazije na Ukrajinu, nastavljena je isporuka ruskog plina u Europu, ali sve više raste zabrinutost zbog mogućeg prekida isporuke. Prema informacijama koje su procurile, Komisija će predložiti da do kraja rujna ove godine da skladišta plina u EU budu napunjena najmanje 80 posto, kako bi se članice zaštitile od šokova tijekom sljedeće zime. Komisija će koordinirati napore na punjenju skladišta. Trenutačno, popunjenost skladišta plina u EU iznosi 29 posto, što je 8 posto niže od uobičajene razine u ovo doba godine.
Dugoročnije gledajući, EU u okviru svoga Zelenoga plana i klimatske politike, želi smanjiti ovisnost o plinu za 23 posto do 2030. godine. Trenutačno je u postupku donošenja nekoliko zakona koji se odnose na povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora i na veću učinkovitost u trošenju energije.
Kratkoročno, EU želi diversificirati opskrbu plinom i traži alternativu ruskom plinu uvozom ukapljenog plina iz Sjedinjenih Država, Katara i Japana.
Komisija bi također trebala najaviti da će u lipnju objaviti preporuke za ubrzanje izdavanja dozvola za projekte vjetroelektrana i sunčanih elektrana, uključujući i mjere za poticanje ugradnje solarnih panela na krovovima kuća. Očekuje se da će Komisija preporučiti državama članicama da oporezuju dobit energetskih kompanija nastalu zahvaljujući velikom rastu cijena plina i da ta sredstva usmjere u obnovljivu energiju i za potpore potrošačima i industriji za smanjenje troškova električne energije.
Sljedeći tjedan u Strasbourgu se održava četverodnevna plenarna sjednica Europskog parlamenta. U utorak i srijedu zastupnici će razgovarati o tome kako se nositi sa sve većim priljevom ukrajinskih izbjeglica, o ulozi EU-a u svijetu koji se brzo mijenja, kao i o sigurnosnoj situaciji nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Zastupnici će u utorak raspravljati, a u srijedu glasati o izvješću o upletanju trećih strana i njihovim dezinformacijama. Predložit će protumjere poput sankcija ili oduzimanje dozvola organizacijama koje šire propagandu trećih država.
Zastupnici će obilježiti i Međunarodni dan žena raspravom o radnoj ravnopravnosti.
Parlamentarci će također glasati o izvješću u kojem će pozvati države članice da zabrane izdavanje tzv. “zlatnih putovnica”, praksu po kojoj daju državljanstvo ili dozvolu boravka osobama koje su spremne investirati u neke projekte.
Raspravljat će i glasati i o izvješću koje se bavi posljedicama nedavne odluke Suda EU-a da odbaci tužbe Mađarske i Poljske zbog mehanizma kojim se isplata europskih sredstava uvjetuje poštivanje načela pravne države.